Dipol je čestica koja sadrži par odvojenih suprotnih naboja na konačnoj udaljenosti. Ako molekula sadrži spojene atome različitog afiniteta za elektrone, onda je veća gustoća elektrona oko atoma većeg afiniteta za elektrone. Time dolazi do asimetrične raspodjele negativnog naboja u molekuli, tj. jedan dio molekule postaje relativno negativno nabijen (kome je bliži elektronski par) a drugi postane relativno pozitivno nabijen. Takav dipolni karakter imaju molekule klorovodika (HCl), vode (H2O) i amonijaka (NH3) jer atomi klora, kisika i dušika imaju veći afinitet za elektrone nego atomi vodika.
Erbij je 1843. godine otkrio Carl Gustaf Mosander (Švedska). Ime je dobio po švedskom selu Ytterby gdje je nalazište gadolinita iz kojeg je prvi put izdvojen. To je srebrno sivi, mekani i kovki metal koji je stabilan u suhom zraku. Topljiv je u kiselinama. Glavni izvor teških lantanoida je gadolinit (Y, Ce, Cr, Be, Fe silikat), euksenit (sadrži Y, Ce, Er, Nb, Ti, U) i ksenotim (YPO4 s nešto Th i lakih lantanoida). Nalaze se i u monacitnim pijescima. Koristi se u nuklearnoj tehnici i metalurgiji. Staklo boji ružičasto.
Eulerova značajka (Eu) bezdimenzijska je veličina koja se upotrebljava u mehanici fluida. Definirana je s
gdje je p tlak, ρ gustoća a v je brzina.
Gama-zračenje je elektromagnetsko zračenje vrlo kratkih valnih duljina (0.001 nm - 0.1 nm) i vrlo velikih energija od 10-15 J do 10-10 J (od 10 keV to 10 MeV). Gama-zrake se javljaju kao posljedica uspostavljanja energetske ravnoteže u jezgri nakon izbacivanja α ili β-čestica.
Gama-zrake su jako prodorne i apsorbiraju se u gustim materijalima kao što su olovo i uran. Izlaganje gama-zračenju može biti smrtonosno.
Grahamov zakon govori da je brzina difuzije plinova obrnuto proporcionalna kvadratnom korijenu njihove gustoće. Na tom principu se osniva difuzijska metoda razdvajanja izotopa. Zakon je 1829. otkrio britanski kemičar Thomas Graham (1805.-1869.).
Ilkovičeva jednadžba je relacija koja se koristi u polarografiji a daje odnos između difuzijske struje (id) i koncentracije (c) depolarizatora, tj difundirajuće elektroaktivne vrste koja se reducira ili oksidira na kapajućoj živinoj elektrodi. Jednadžbu je 1934. izveo slovački fizičar Dionýz Ilkovič (1907.-1980.) primjenom Fickovih zakona difuzije.
gdje je k konstanta Ilkovičeve jednadžbe koja uključuje Faradayevu konstantu, π i gustoću žive i iznosi 708 za maksimalnu a 607 za prosječnu graničnu struju, D je koeficijent difuzije depolarizatora u danom mediju (cm2/s), n je broj elektrona izmijenjenih na elektrodi, m je brzina istjecanja žive kroz kapilaru (mg/sec), t je vrijeme kapanja a c je koncentracija depolarizatora (mol/cm3).
Lantan je 1839. godine otkrio Carl Gustaf Mosander (Švedska). Ime je dobio od grčke riječi lanthano što znači biti skriven. To je srebrno bijeli, kovki metal. Dovoljno je mekan da se može rezati nožem. Brzo oksidira na zraku dok s hladnom vodom reagira sporo uz razvijanje vodika. Glavni izvor lantana je mineral monacit (Ce, La, Nd, Pr fosfat) koji se nalazi u monacitnim pijescima. Koristi se kod izrade studijskih reflektora i projektora, TV-prijemnika u boji i za bojanje stakla.
Generalić, Eni. "Heksagonska gusta slagalina." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav