Snaga radijacije je energija radijacije koja udari u jedinicu površine u jedinici vremena. SI jedinica snage radijacije jest J m-2 s-1.
Reaktivnost je tendencija spoja da kemijski reagira s drugim tvarima ili sam sa sobom, oslobađajući energiju.
Spektroskopija je analiza linija spektra svjetla emitiranog od pobuđenog atoma dok se njegovi elektroni vraćaju u osnovno stanje. Iz ovih se linija može izračunati energija i udaljenost između elektronskih orbitala.
Standardna prosječna oceanska voda (SMOW - standard mean ocean water) standardni je uzorak čiste oceanske vode točno poznatog izotopskog sastava koji se čuva u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju. Koristi se za točnu kalibraciju u mjerenjima gustoće i izotopskog sastava.
Stojni val pojavljuje se kad se putujući val odbije na krajevima žice pa nastaju i valovi koji putuju u suprotnom smjeru. Nastaje na žici učvršćenoj na krajevima. Zove se stojni val, jer energija vala ostaje u žici - nema prijenosa energije preko krajeva. U realnoj žici, stojni val s vremenom nestaje zbog trenja.
Entalpiju (H) uveo je J.W. Gibbs 1902. kao toplinsku funkciju stanja
gdje je U unutrašnja energija sustava, p je tlak a V volumen. U kemijskim reakcijama koje se odvijaju u atmosferi tlak ostaje konstantan i entalpija reakcije (ΔH) jednaka je
Za egzotermne reakcije ΔH je negativan.
Entropija (S) je termodinamička funkcija koja govori o iskoristivosti toplinske energije. Promjena entropije nekog sustava ovisi samo o početnom i konačnom stanju sustava i definirana je izrazom
Ako je sustav izoliran, njegova se entropija neće mijenjati kada se odvija reverzibilni proces, dok će rasti ako se odvija ireverzibilan (nepovratljiv) proces. Ireverzibilnost procesa mjeri se entropijom.
Najveću entropiju imaju plinovi a najmanju kristali. Prema tome, entropija se može smatrati mjerom za nered u nekom sustavu. Pri apsolutnoj nuli u savršenom kristalu entropija je jednaka nuli.
Eksplozivi (lat. explodere - raspasti se) su kemijski spojevi ili smjese koje zagrijavanjem, udarcem, trenjem ili inicijalnim paljenjem u veoma kratkom vremenskom razmaku oslobađaju veliku količinu energije. Kod gotovo svih eksploziva kemijska je reakcija trenutna oksidacija; potrebni kisik nalazi se u molekulama samog eksploziva, npr. sumpor i ugljen u crnom barutu izgaraju na račun kisika kojega u salitri (KNO3) ima oko 50 %. Stoga sumpor i ugljen izgaraju mnogo brže u barutu nego na zraku. Kod nitroglicerina prilikom eksplozije potreban kisik daju atomske grupe NO3-. Brzina izgaranja eksploziva određuje se vremenom koje je potrebno za izgaranje jednog komada eksploziva određene dužine i naziva se brzina detonacije (mjeri se u m/s). Eksplozija je egzotermna reakcija, tj. reakcija pri kojoj se razvija toplina. Ovako razvijena energija izaziva golem učinak zbog trenutačnosti reakcije. Eksplozivi se upotrebljavaju u razne svrhe: u građevinarstvu, rudarstvu i vojnoj industriji. Razne vrste eksploziva mogu se prema primjeni svrstati u tri kategorije: barute, brizantne eksplozive i inicijalne eksplozive.
Sustav je područje koje se promata, izdvojeno od ostatka svemira (okoline). Sustav može biti od okoline odijeljen granicama koje spriječavaju prijenos mase (zatvoreni sustav), topline (adijabatski sustav), ili energije (izolirani sustav). Sustav koji izmjenjuje masu s okolinom je otvoreni sustav.
Temperatura je veličina koja označava mjeru srednje kinetičke energije kretanja molekula. SI jedinica temperature je kelvin (K).
Generalić, Eni. "Energija ionizacije." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav