KEMIJSKI RJEČNIK

zemnoalkalijski metal    →   alkaline earth metal

Zemnoalkalijski metali su elementi 2. skupine periodnog sustava: berilij (Be), magnezij (Mg), kalcij (Ca), stroncij (Sr), barij (Ba) i radij (Ra). U vanjskoj ljusci imaju dva elektrona i uglavnom se pojavljuju u oksidacijskom stanju +2. Svi su metali male gustoće i vrlo reaktivni iako manje od alkalijskih metala. Reaktivnost im raste porastom atomske mase. Berilijev hidroksid je praktično netopljiv u vodi a topljivost ostalih hidroksida raste s porastom atomske mase metala. Nazvani su zemnoalkalijskim jer vodene otopine njihovih oksida ("zemlje") imaju lužnatu (alkalnu) reakciju.

alkani    →   alkanes

Alkani (parafini) su alifatski (s otvorenim lancem) zasićeni ugljikovodici koji se mogu prikazati općom formulom C_nH_2n+2. Nemaju funkcionalne skupine a mogu biti ravnolančani ili razgranati. Prema IUPAC nomenklaturi imenuju se tako da se najdužem slijedu doda nastavak -an. Prva četiri člana homolognog niza jesu plinovi, alkani s 5 do 15 atoma tekućine su, a viši su u čvrstom stanju. Slabo su reaktivni i pokazuju uglavnom reakcije supstitucije. U prirodi se nalaze u nafti i zemnom plinu. Koriste se kao pogonska goriva, otapala i sirovine za mnoge organske sinteze.

alkeni    →   alkenes

Alkeni (olefini) su nezasićeni alifatski (s otvorenim lancem) ugljikovodici s jednom ili više dvostrukih veza. Mogu biti ravnolančani ili razgranati. Prikazuju se općom formulom C_nH_(2n+2)-2x gdje je x broj dvostrukih veza u lancu. Prema IUPAC nomenklaturi imenuju se tako da se završetak odgovarajućeg alkana zamijeni s -en. Ispred imena osnovne strukture stavljaju se brojevi koji označavaju položaj dvostrukog veza. Alkeni s jednom dvostrukom vezom u lancu tvore homologni niz: eten (etilen), CH₂=CH₂, propen, CH₃CH₂=CH₂ itd. Jako su reaktivni i pokazuju uglavnom reakcije adicije.

alkini    →   alkynes

Alkini (acetileni) su nezasićeni alifatski (s otvorenim lancem) ugljikovodici s jednom ili više trostrukih veza. Mogu biti ravnolančani ili razgranati. Prikazuju se općom formulom C_nH_(2n+2)-4x gdje je x broj trostrukih veza u lancu. Prema IUPAC nomenklaturi imenuju se tako da se završetak odgovarajućeg alkana zamijeni s -in. Ispred imena osnovne strukture stavljaju se brojevi koji označavaju položaj trostrukog veza. Alkini s jednom trostrukom vezom u lancu tvore homologni niz: etin (acetilene), CH≡CH, propin, CH₃CH≡CH itd. Jako su reaktivni i pokazuju uglavnom reakcije adicije.

kemijska kinetika    →   chemical kinetics

Kemijska kinetika je područje kemije koje proučava brzinu i mehanizme kemijskih reakcija.

kemiluminiscencija    →   chemiluminescence

Kemiluminiscencija je oslobađanje energije tijekom kemijske reakcije u obliku elektromagnetskog zračenja.

potpuna ionska jednadžba    →   complete ionic equation

Potpuna ionska jednadžba uravnotežena je jednadžba koja opisuje reakciju u otopini u kojoj se svi elektroliti pišu kao disocirani ioni.

kompleks    →   complex

Kompleks ili koordinacijski spoj nastaje reakcijom metalnog iona (centralni ion) s molekulama ili ionima koji imaju slobodan elektronski par (ligand). Metalni ion i ligand vezuju se polarnom kovalentnom vezom u kojoj oba elektrona daje ligand.

alotrop    →   allotrope

Alotropi su elementi koji se mogu javiti u dva ili više modifikacija u istom agregatnom stanju. Alotropi obično imaju različita fizikalna svojstva a često su im i kemijska svojstva različita.

Dijamant, grafit i fuleren su tri alotropske modifikacije elementa ugljika. Grafit je mekana, crna tvar koja vodi struju a dijamant je najtvrđa poznata tvar, proziran je i izolator. Ta dva alotropa ugljika razlikuju se jedan od drugoga po kristalnom obliku. Dijamant kristalizira u teseralnom a grafit u heksagonskom sustavu. Ugljikovi atomi u fulerenskoj molekuli raspoređeni su unutar peterokuta i šesterokuta i čine šuplju kuglu koja se sastoji od 60 i više ugljikovih atoma.

U nekim slučajevima alotropi su stabilni samo u određenom temperaturnom području koje je definirano temperaturom pretvorbe pri kojoj jedan alotrop prelazi u drugi. Primjerice, bijeli (metalni) kositar stabilan je ispod 13.2 °C a sivi (nemetalni) kositar stabilan je iznad 13.2 °C.

Izraz alotrop koristi se i za različite molekularne oblike nekog elementa. Elementarni kisik ima dvije alotropske modifikacije: obični kisik i kemijski aktivniji troatomni kisik - ozon.

alotropska modifikacija    →   allotropic modification

Različite tvari istog elementarnog sastava nazivamo alotropima ili alotropskim modifikacijama. U slučaju kisika imamo dvije alotropske modifikacije: "normalni" dvoatomni kisik (O₂) i troatomni kisik (O₃) ili ozon.