KEMIJSKI RJEČNIK

henri    →   henry

Henri (H) je izvedena SI jedinica za induktivnost (L). Definirana je induktivnošću strujnog kruga u kojemu struja jakosti jedan amper uzrokuje magnetski tok jedan veber (H = V·s/A). Ime je dobila u čast američkog fizičara Josepha Henrya (1797.-1878.).

galvaniziranje uranjanjem    →   immersion plating

Galvaniziranje uranjanjem deponiranje je metalne presvlake na metal uranjanjem u otopinu bez pomoći vanjskog izvora struje. Naziva se još i galvaniziranje umakanjem.

impedancija    →   impedance

Impedancija je mjera nemogućnosti materijala da provodi električnu struju. To je veličina analogna otporu kada se primijeni na istosmjernu struju. Ona se mijenja s frekvencijom električnog polja i posljedica je strukture, odnosno prirode materijala.

Biot-Savartov zakon    →   Biot-Savart law

Magnetsko polje B vodiča kojim teče struja može se odrediti uz pomoć Biot-Savartovog zakona. Doprinos magnetskom polju na udaljenosti r od strujnog elementa IdL dan je izrazom:

u kojem je μ₀ permeabilnost. Uloga permeabilnosti u magnetostatici vrlo je slična ulozi permitivnosti u elektrostatici. Da bi se odredilo ukupno magnetsko polje B (doprinos cijelog vodiča), potrebno je integrirati doprinose svih strujnih elemenata duž vodiča. Za magnetsko polje dugog ravnog vodiča kojim teče struja I, Biot-Savartov zakon daje sljedeći izraz:

SI jedinica za magnetsko polje je tesla (T).

Permeabilnost μ₀ ima vrijednost 4π×10^-7 T m A^-1.

bizmut    →   bismuth

Bizmut je 1753. godine otkrio Claude Geofroy (Francuska). Ime mu dolazi od njemačkog naziva Weisse Masse - bijele nakupine što je kasnije prešlo u wismut i bisemutum. To je krhki metal srebrno-ružičasti boje. Stabilan u vodi i na zraku. Otapa se samo u koncentriranoj nitratnoj i vrućoj sulfatnoj kiselini. Toplinska vodljivost mu je najniža od svih metala, osim žive. Slab je vodič struje i ima najveći Hallov efekt od svih metala. Bizmut i njegovi spojevi su otrovni. Glavne rude bizmuta su bizmutov sjajnik (Bi₂S₃) i bizmutov oker (Bi₂O₃). Upotrebljava se kao sastojak niskotaljivih legura s olovom, kositrom i kadmijem, za izradu električnih i toplinskih osigurača. Služi kao nosač za uranijevo gorivo u nuklearnom reaktoru.

Butler-Volmerova jednadžba    →   Butler-Volmer equation

Butler-Volmerova jednadžba jest temeljna jednadžba elektrokemijske kinetike koja daje ovisnost gustoće struje o potencijalu elektrode. Razlika potencijala elektrode kod kojeg teče struja i ravnotežnog potencijala elektrode (E – E°) naziva se aktivacijski prenapon, η. Prenapon će biti veći od nule u slučaju anodnih reakcija, a manji od nule u slučaju katodnih reakcija.

gdje je i_o gustoća struje izmjene, η je prenapon (η = E - E_o), n je broj elektrona, α_C je prijenosni broj kationa a α_A prijenosni broj aniona

izolator    →   insulator

Izolatori su čvrste tvari koje ne vode električnu struju. Kod izolatora su vodljiva i valentna vrpca odvojene vrlo velikom zabranjenom zonom pa ne dolazi do toka elektrona pod utjecajem električnog polja.

ionski vodič    →   ionic conductor

Ionski vodič je tvar koja provodi struju ionima, odnosno kao pokretne nositelje naboja ima ione, a ne elektrone.

kondenzator    →   capacitor

Naprava koja pohranjuje električne naboje. Simbol za kondenzator u shemama strujnih krugova je —| |—.

ugljik    →   carbon

Ugljik je poznat od davnih vremena. Ime mu potječe od latinskog naziva za ugljen - carbo. Lako izgara u prisustvu oksidansa. Javlja se u više alotropskih modifikacije, kao amorfni, grafit, dijamant i fulleren. Prirodni amorfni ugljik su razne vrste ugljena, koks i čađa. Grafit je crna, klizava krutina bez mirisa, visokog tališta i dobre električne vodljivosti. Ne tali se već sublimira na 3825 °C. Najviše se upotrebljava za proizvodnju elektroda. Dijamant je prozirna ili obojena, ekstremno tvrda krutina visokog indeksa loma. Ne vodi električnu struju a upotrebljava se kao drago kamenje i za izradu bušilica i bruseva. Četvrta alotropska modifikacija ugljika, fullerene (sačinjavaju je 60 ili 70 atoma vezanih zajedno), otkrivena je 1969. godine sublimacijom pirolitičkog grafita na niskom tlaku. U zraku dolazi kao CO₂ a u stijenama kao karbonat. U prirodi se nalazi u velikim količinama kao mineralni ugljen, nastao procesom pougljenjivanja. Suhom destilacijom ugljena proizvodi se koks. Koks se upotrebljava kao redukcijsko sredstvo u metalurgiji, naročito pri proizvodnji željeza. Čađa se upotrebljava kao boja i kao punilo u proizvodnji automobilskih guma. Aktivni ugljen ima veliku površinu i upotrebljava se kao adsorbens.