KEMIJSKI RJEČNIK

Bohrov magneton    →   Bohr magneton

Bohrov magneton (μ_B) atomska je jedinica za magnetski moment, definirana kao

gdje je h Planckova konstanta, m_e masa elektrona a e elementarni naboj.

Bunsenov plamenik    →   Bunsen burner

Bunsenov plamenik standardni je izvor topline u laboratoriju. Faradayev izum usavršio je njemački kemičar Roberts Bunsen (1811.-1899.) za potrebe svojih radova na spektroskopiji. Bunsenov plamenik sastoji se od metalne cijevi kroz koju se usmjerava mlaz plina i postolja. Zrak se uvlači kroz otvore na dnu cijevi prekrivene prstenom kojim se regulira protok zraka. Kada prsten potpuno prekriva otvore plamenik gori žutim sigurnosnim plamenom. Uz potpuno slobodne otvore, u cijevi je dovoljno zraka i plin gori plavim plamenom koji dostiže temperature od 1 500 °C. Bunsenovim plamenikom može se zagrijava izravno plamenom ili posredno preko azbestne mrežice i vodene kupelji.

kozmičke zrake    →   cosmic rays

Kozmičke zrake su čestice izvanredno velike energije od 10¹⁵ eV do 10¹⁷ eV, koje dolaze na Zemlju iz svemira kao produkt nuklearnih reakcija u zvijezdama. Kozmičke zrake sastoje se od izvanredno brzih protona i jezgara težih atoma. U nuklearnim reakcijama s atomskim jezgrama u atmosferi promijene se pa na Zemljinu površinu stižu kao nuklearne čestice, elektroni i fotoni.

D-linije    →   D-lines

D-linije su dvije bliske linije u žutom dijelu natrijeva spektra s valnom duljinom od 589,6 nm (D₁) i 589,0 nm (D₂). Oznaka D potekla je iz oznaka apsorpcijskih linija u sunčevom spektru koje je sustavno proučavao njemački optičar Joseph von Fraunhofer (1787.-1826.). Natrijeve D-linije su jasno istaknute i lako prepoznatljive pa se koriste kao standard u spektroskopiji.

Dalton, John    →   Dalton, John

Dalton, John (1766.-1844.) britanski je kemičar i fizičar. Postavio je zakon o parcijalnim tlakovima (Daltonov zakon), ali je poznatiji po svojoj atomskoj teoriji, koju je objavio 1803. Također je proučavao sljepoću na boje (Daltonizam).

Bunsen, Robert Wilhem    →   Bunsen, Robert Wilhem

Robert Wilhem Bunsen (1811.-1899.) njemački je kemičar koji je imao profesuru u Kasselu, Marburgu i Heidelbergu. Njegova rana istraživanja na organometalnim spojevima arsena dovela su, zbog eksplozije, do gubitka jednog oka. Bunsenov najvažniji rad je razvoj nekoliko tehnika za odvajanje, identificiranje i mjerenje različitih tvari. Unaprijedio je galvanski članak kako bi mogao izolirati čiste metale - Bunsenov članak.

Osnovni komad laboratorijskog pribora, plamenik koji nosi njegovo ime, nije izumio on već je unaprijedio Faradayev izum za potrebe svojih istraživanja spektroskopije. Kombinacijom Bunsenovog plamenika i staklene prizme (Bunsen-Kirchhoffov spektroskop) zajedno s njemačkim fizičarom Gustavom Kirchoffom otkrio je cezij (1860.) i rubidij (1861.).

kiralne molekule    →   chiral molecule

Kiralne molekule jesu molekule koje ne mogu biti prevedene u svoju zrcalnu sliku. Uobičajeni su primjer za ove molekule organske molekule u kojima se nalazi asimetrično građeni ugljikov atom, tj. ugljikov atom na koji su vezana četiri različita atoma ili atomske grupe. Kiralne molekule razlikuju se jedino u optičkoj aktivnosti. Jedan izomer zakreće ravninu polariziranog svjetla u lijevo a drugi u desno. Smjesa jednakih dijelova lijevog i desnog izomera naziva se racemat.

derivat    →   derivative

Derivat (lat. derivatum - izvedeno), u kemiji, spoj koji se može izvesti iz nekog osnovnog spoja zamjenom jednog atoma ili atomske skupine drugim atomom ili atomskom skupinom.

energija ionizacije    →   ionisation energy

Energija ionizacije jest energija potrebna da se elektron ukloni iz atoma. Energija ionizacije najmanja je za prvi elektron i za svaki idući raste jer se elektron sada uklanja s pozitivno nabijenog, a ne neutralnog atoma. Energija ionizacije opada u istoj skupini periodnog sustava s porastom atomskog broja elementa, a u istoj periodi raste s porastom atomskog broja.

maseni broj    →   mass number

Maseni ili nukleonski broj (A) ukupni je broj protona i neutrona sadržanih u atomskoj jezgri. Označuje se kao lijevi superskript (²H).