KEMIJSKI RJEČNIK

Markovnikovljevo pravilo    →   Markovnikov’s rule

Markovnikovljevo pravilo glasi: Kada se na alken adira molekula halogenovodika, vodikov se atom veže na onaj ugljikov atom alkena koji ima više vodikovih atoma.

taljenje    →   melting

Taljenje je prelazak iz čvrste faze u tekuću najčešće uzrokovan zagrijavanjem čvrste tvari. Primjer je toga procesa prelazak leda u vodu. Taljenje nije isto što i otapanje.

koenzim q    →   coenzyme q

Koenzim Q (CoQ) ili ubikinon pripada skupini supstituiranih derivata benzokinona koji se razlikuju samo u duljini izoprenskog dijela pokrajnjeg lanca. Svi prirodni oblici CoQ netopivi su u vodi ali su topivi u lipidima membrane gdje sudjeluju kao mobilni prenositelj elektrona. Koenzim Q esencijalna je komponenta mitohondrijskog elektron-transportnog lanca u većini prokariotskih i svim eukariotskim stanicama.

merkaptidi    →   mercaptides

Merkaptidi su derivati merkaptana u kojima je vodik iz SH-skupine zamijenjen metalom.

metalni hidrid    →   metal hydride

Metalni hidridi su spojevi metala s vodikom u kojima vodik ima stupanj oksidacije -1.

polumetal    →   metalloid

Polumetali (polukovine, metaloidi) čine prijelaz između metala i nemetala. To su elementi: bor (B), silicij (Si), germanij (Ge), arsen (As), antimon (Sb), telurij (Te) i polonij (Po). Iako se uglavnom ponašaju kao nemetali, polumetali mogu u određenoj mjeri voditi električnu struju. Oni su od neprocjenjive vrijednosti u proizvodnji poluvodiča za elektronsku industriju.

micele    →   micelle

Micelle su električno nabijene koloidne čestice sastavljene od nakupina velikih molekula, kao što su, primjerice, sapuni i površinski aktivne tvari. U vodenim su otopinama hidrofilni krajevi ovakvih molekula na površini micele, dok se hidrofobni kraj (obično ugljikovodikov lanac) usmjerava prema središtu.

kondenzacija    →   condensation

1. Kondenzacija je proces u kojem plin prelazi iz plinovitog u tekuće agregatno stanje, obično je uzrokovana hlađenjem.

2. Kondenzacija u koloidnim sustavima označava proces skupljanja manjih čestica u veće čestice koloidnih dimenzija.

3. Kondenzacija je vrsta kemijske reakcije u kojoj se izdvajaju male molekule kao što su molekule vode, amonijaka, ugljikova dioksida.

kopolimer    →   copolymer

Kopolimeri (heteropolimeri) su sačinjeni od dva ili više različitih monomera. Najčešće nastaju reakcijama kondenzacije uz eliminaciju male molekule kao što je amonijak ili voda. Tipičan je primjer kondenzacija 1,6-diaminoheksana i adipinske kiseline pri čemu nastaje najlon.

Kopolimerizacijom dvaju ili više polimera u različitim odnosima mogu se pripraviti polimeri različitih svojstava, primjerice polimerizacija akrilonitril-butadien-stirena (ABS).

bakar    →   copper

Bakar je poznat od davnih vremena (~5000. godine prije Krista). Ime mu dolazi od latinske riječi za otok Cipar - Cyprium. To je svijetlo crvenkasti, sjajni metal. Relativno je mekan, ali žilav i savitljiv. Dobro vodi toplinu i električnu struju. Na zraku je stabilan, ali dužim stajanjem dobije zelenu patinu. Otapa se samo u oksidirajućim kiselinama. U prisutnosti kisika iz zraka otopit će se i u razrijeđenoj sulfatnoj kiselini i koncentriranoj kloridnoj kiselini. Bakar se u prirodi nalazi i elementaran, ali se pretežno javlja kao halkopirit (Cu₂S·Fe₂S₃), halkozin (Cu₂S), kovelin (CuS), kuprit (Cu₂O), malahit (CuCO₃·Cu(OH)₂), azurit (2CuCO₃·Cu(OH)₂) i bornit (Cu₅FeS₄). Oko pola proizvodnje bakra upotrebljava se za izradu vodiča električne struje. Zbog dobre toplinske vodljivosti od njega se izrađuju kotlovi, grijači i razni izmjenjivači topline. Važno područje primjene bakra je dobivanje legura, u prvom redu mjedi ili mesinga (Cu-Zn-legura) i bronce (Cu-Sn-legura).