KEMIJSKI RJEČNIK

celuloza    →   cellulose

Celuloza je polisaharid (C₆H₁₀O₅)_n, sastavljen od dugih nizova međusobno povezanih molekula glukoze (1→4)-β-glikozidnom vezom. Skupine celuloznih lanaca povezanih vodikovom vezom nazivaju se fibrili. Celuloza je bijela vlaknasta tvar, specifične težine oko 1.50, bez okusa i mirisa. Netopljiva je u vodi i organskim otapalima. U prirodi se celuloza primarno koristi kao strukturni materijal koji biljkama daje karakterističnu čvrstoću i elastičnost. Glavni je sastojak staničnih stijenki biljaka i najrašireniji je organski spoj u prirodi. Lišće i trava sastavljeni su uglavnom od celuloze a, gotovo čista (98 %) može se naći u pamuku. Celuloza se može upotrebljavati u čistom stanju kako je nađena u prirodi: u tekstilnoj industriji (pamuk, lan) i proizvodnji papira ili se može kemijski obrađivati u celulozni acetat (umjetna svila) ili celulozni nitrat (bezdimni barut).

Celsiusova temperaturna skala    →   Celsius temperature scale

Za nulu u Celsiusovoj temperaturnoj skali uzeto je ledište vode pri 101 325 Pa. Vrelište vode pri 101 325 Pa je uzeto kao druga referentna točka. Taj je raspon podijeljen na sto jednakih dijelova, a svaki dio odgovara 1 °C. Jedinice Celsiusove temperaturne skale, Celzijev stupanj (°C), i termodinamičke temperaturne skale, kelvin (K), identične su, odnosno

1 °C = 1 K

cement    →   cement

Cement (lat. caementum - zidarski kamen) je skupno ime za hidraulična građevna veziva, tj. veziva koja samostalno otvrdnu pod vodom. Obično se pod tim imenom razumijeva portland-cement, koji se najviše upotrebljava. Dobiva se pečenjem prirodne ili umjetne smjese vapnenca i gline (odnos 3:1) do temperature sinteriranja (1450°C) i mljevenjem dobivenog produkta, klinkera, u fini prah. Nakvasi li se vodom i ostavi neko vrijeme (na zraku ili pod vodom), polako veže (zgusne se) i postupno otvrdne kao kamen. Zbog svojih izvanrednih svojstava ušao je u sva područja građevinske djelatnosti.

med    →   honey

Med je slatka, viskozna tekućina jantarne boje koju proizvode pčele iz cvjetnog nektara. Sastoji se uglavnom od fruktoze (oko 40 %), glukoze (oko 35 %) i vode (do 20 %). Uz to med sadrži i saharozu, maltozu, trisaharide i male količine minerala, vitamina i enzima.

konjska snaga    →   horse power

Konjska snaga je stara jedinica snage koju je uveo Jamesa Watt 1782. kako bi opisao snagu parnih strojeva. Konjska snaga bila je jednaka konjskom radu potrebnom da 528 kubičnih stopa vode podigne, u okomitom smjeru, jedan metar u jednoj minuti (HP = 735.498750 W).

vlažnost    →   humidity

Vlažnost je opći termin koji se koristi za opisivanje količine vodene pare u atmosferi.

ugljikovodici    →   hydrocarbon

Ugljikovodici su spojevi koji se sastoje samo od ugljika i vodika.

hidrofilan    →   hydrophilic

Hidrofilna tvar ima jaku težnju za vezanjem ili upijanjem vode, i rezultat mu je bujanje i tvorba reverzibilnih gelova. Ovo je svojstvo karakteristično za ugljikohidrate.

cerij    →   cerium

Cerij je 1814. godine otkrio Martin Heinrich Klaproth (Njemačka) te istovremeno Jöns Jacob Berzelius (Švedska) i Wilhelm von Hisinger (Njemačka). Ime je dobio po asteroidu Ceresu otkrivenom dvije godine prije elementa. To je sivi metal koji potamni stajanjem na zraku. Lako s otapa u vodi i kiselinama. Zapali se na zraku kada se zagrije i izgara do CeO₂. Cerij je jaki reducens. Glavni izvor lakih lantanoida je mineral monacit (Ce, La, Nd, Pr fosfat) koji se nalazi u monacitnim pijescima. Svojstva su mu slična ostalim lantanoidima i od njih se odvaja ionizmjenjivačkim smolama. Koristi se za izradu piroforne legure od koje se rade kremenčići za upaljače. Koristi se kod izrade studijskih reflektora i projektora a oksid se koristi za poliranje stakla.

Charlesov zakon    →   Charles’ law

Pri stalnom tlaku i stalnoj množini plina volumen idealnog plina raste (ili pada) za 1/273 volumena što ga plin ima pri 0 °C, kada temperatura poraste (ili padne) za 1 °C,

gdje je V° volumen pri 0 °C a V volumen pri t°C.

Iz gornje jednadžbe proizlazi da je volumen određene količine plina pri konstantnom tlaku razmjeran apsolutnoj temperaturi.

Ovaj je zakon također poznat i kao Gay-Lussacov zakon.

Jednadžba slična gornjoj može se napisati i za ovisnost tlaka idealnog plina o temperaturi