KEMIJSKI RJEČNIK

difuzija    →   diffusion

Difuzija je spontano miješanje dviju ili više tvari kroz njihovu dodirnu površinu ili propusnu membranu. Čestice (atomi, molekule, ioni itd.) putuju iz područja više u područje niže koncentracije. Difuzija se najbrže odvija u plinovima, sporije u tekućinama a najsporije u čvrstim tijelima. Difuzija je jedan od mehanizama (uz konvekciju i migraciju) odgovoran za transport mase u otopini. Teoretska osnova difuzije dana je Fickovim zakonom.

dioksin    →   dioxin

Dioksini su organski spojevi koji pripadaju u grupu polikloriranih ugljikovodika, točnije polikloriranih bifenila. Najopasniji od njih je TCDD (2,3,7,8-tetraklorodibenzo-p-dioksin) ili jednostavno dioksin. Dioksin nastaje izgaranjem mnoštva organskih tvari, često i organskih otpadaka prilikom spaljivanja otpada, a i kao nusprodukt u raznim kemijskim procesima u organskoj kemijskoj industriji. U tragovima ga je bilo u poznatoj kemikaliji Agent Orange koja se upotrebljavala u Vijetnamskom ratu za defolijaciju šuma. Također je poznat iz incidenta u Tvornici kemijskih proizvoda u Sevesu u Italiji gdje je dioksin onečistio okolinu.

Dioksini su kemijski stabilni, netopljivi u vodi, ali vrlo lako topljivi u mastima i uljima. Istraživanja potaknuta tvrdnjama da je herbicid štetio vijetnamskim veteranima i radnicima u kemijskoj industriji potvrdila su visoku toksičnost, teratogenost, kancerogenost i mutagenost dioksina. U posljednje vrijeme objavljeni su i radovi u kojima se upozorava da se i neki spojevi iz ispušnih plinova automobila ponašaju slično dioksinu.

Strukturna formula izgleda ovako:

frakcijska kristalizacija    →   fractional crystallisation

Frakcijska kristalizacija metoda je razdvajanja smjese topljivih spojeva. Smjesa se otopi u toplom otapalu a potom se postepeno snižava temperatura. Najmanje topljiva komponenta će se prva iskristalizirati ostavljajući ostale u otopini. Pažljivim odabirom otapala i kontrolom temperature ponekad je moguće ukloniti komponente jednu po jednu.

francij    →   francium

Francij je 1939. godine otkrila Marguerite Perey (Francuska). Ime mu je dala M. Perey u čast svoje domovine Francuske. Francij je radioaktivan element. Najstabilniji izotop (²²³Fr) ima vrijeme poluraspada od 22 minute. Francij nastaje kao produkt radioaktivnog raspada aktinija. U tragovima je pronađen u uranovim rudama.

dipol    →   dipole

Dipol je čestica koja sadrži par odvojenih suprotnih naboja na konačnoj udaljenosti. Ako molekula sadrži spojene atome različitog afiniteta za elektrone, onda je veća gustoća elektrona oko atoma većeg afiniteta za elektrone. Time dolazi do asimetrične raspodjele negativnog naboja u molekuli, tj. jedan dio molekule postaje relativno negativno nabijen (kome je bliži elektronski par) a drugi postane relativno pozitivno nabijen. Takav dipolni karakter imaju molekule klorovodika (HCl), vode (H₂O) i amonijaka (NH₃) jer atomi klora, kisika i dušika imaju veći afinitet za elektrone nego atomi vodika.

dipolna molekula    →   dipole molecule

Dipolne molekule nastaju kad zajednički elektronski par kod kovalentne veze nije simetričan. Ukoliko se kovalentnom vezom vežu raznovrsni atomi, koji mogu imati različit afinitet za elektrone, onda atom s većim afinitetom jače privuče elektronski par. Time dolazi do asimetrične raspodjele negativnog naboja u molekuli, čime jedan dio molekule postaje relativno negativno nabijen (kome je bliže elektronski par) a drugi relativno pozitivno nabijen.

dipolni moment    →   dipole moment

Električni dipolni moment (μ) jednak je umnošku naboja i razmaka između težišta naboja. SI jedinica za dipolni moment jest kulon metar (C m) dok se u literaturi često može naći i jedinica debye (D). U diatomnoj molekuli, kao što je HCl, dipolni moment je mjera polarnosti veze. U poliatomnim molekulama dipolni moment je vektorska suma dipolnih momenata svake pojedine veze u molekuli. U simetričnih molekula, kao što je tetrafluorometan (CF₄) ne postoji ukupni dipolni moment iako su pojedinačne C-F veze polarne. Mjerenjem dielektrične konstante može se odrediti tzv. dipolni moment molekula pojedinih tvari koji je to veći što su veći naboji polova i što su polovi udaljeniji.

disaharid    →   disaccharide

Disaharidi su šećeri sastavljeni od dviju molekula monosaharida spojenih glikozidnom vezom. Glikozidna veza na anomerni ugljikov atom može biti α ili β. Primjerice, maltoza, disaharid dobiven enzimskom hidrolizom škroba, sastoji se od dvije molekule D-glukopiranoze povezane 1,4’-α-glikozidnom vezom. Apostrof nam kazuje da se C-4 i C-1 atomi ne nalaze u istom šećernom prstenu. Za razliku od ostalih disaharida, monosaharidi u saharozi, α-D-glukopiranoza i β-D-fruktofuranoza, povezani su glikozidnom vezom preko svojih anomernih ugljikovih atoma. Zbog toga je saharoza nereducirajući šećer i ne dolazi do mutarotacije.

slobodna energija    →   free energy

Slobodna energija se može iskoristit za rad. Smanjenje slobodne energije prati bilo koji spontani proces. Slobodna energija ne mijenja se kod sustava u ravnoteži.

smrzavanje    →   freezing

Smrzavanje je promjena iz tekućeg u kruto stanje smanjenjem temperature. Za vodu točka smrzavanja jest 0 °C (ili 273.16 K).