KEMIJSKI RJEČNIK

umrežavanje    →   cross-linking

Umrežavanje je povezivanje dvaju lanaca polimerne molekule preko elemenata ili skupina vezanih kovalentnom vezom na lanac makromolekule.

U prirodi se često umrežavaju polipeptidni lanci disulfidnim mostovima preko cisteinskih ostataka, kao u keratinu ili inzulinu. Polimeri se mogu umrežiti dodatkom kemijske tvari ili izlaganjem polimera visokoenergetskom zračenju. Primjerice: vulkanizacija gume sa sumporom, umrežavanje poistirena s divinilbenzenom ili umrežavanje polietilena zračenjem.

Umrežavanjem se smanjuje plastičnost polimera, pojačava jakost, toplinska i električna otpornost kao i otpornost na različita otapala.

lončić za žarenje    →   crucible

Lončići za žarenje koriste se za žarenje malih količina čvrstih tvari u pećima. Obično se izrađuju se od porculana, platine, nikla ili željeza.

sirova nafta    →   crude oil

Sirova nafta (zemno ulje) nastala je raspadanjem organskih tvari prvenstveno životinjskog, ali i biljnog porijekla koje su se istaložile na dnu plićih dijelova bivših mora i oceana. Sastoji se od različitih ugljikovodika s dodatkom nešto spojeva kisika, dušika i sumpora. Ovisno o vrsti ugljikovodikovih spojeva razlikuje se nafta metanske, naftenske i aromatske osnove. Nafta se vadi pomoću bušotina, koje mogu biti na kopnu i moru. Osnovni derivati nafte su: rafinerijski plin, ukapljeni plin, benzini, petrolej, plinska ulja, loživa ulja, maziva, motorna ulja.

eluacija    →   elution

Eluacija je postupak uklanjanja adsorbiranog materijala (adsorbata) iz adsorbensa pomoću tekućine (eluenta). Otopina koja sadrži adsorbat otopljen u eluentu naziva se eluat. Ovaj postupak se koristi za pranje kromatografskih kolona.

emulzija    →   emulsion

Emulzije su koloidni sustavi u kojima su sitne kapljice jedne tekućine dispergirane u drugoj tekućini (npr. ulje u vodi ili voda u ulju). Ovakvi sustavi zahtijevaju prisutnost emulgatora koji će stabilizirati dispergirane čestice.

endotermna reakcija    →   endothermic reaction

Endotermne reakcije one su reakcije kod kojih se toplina apsorbira (ΔH° > 0). Unutarnja energija produkata veća je od unutarnje energije reaktanata.

Ako je reakcija u jednom smjeru endotermna, u suprotnom je egzotermna.

kriogenski fluid    →   cryogenic fluid

Kriogenski fluidi upotrebljava se za postizanje niskih temperatura. Njegovim naglim isparavanjem postižu se kriogenske temperature, obično ispod -150 °C. Najčešći kriogenski fluid koji se koristi u laboratoriju jest tekući dušik (-196 °C). Oblak koji se stvara pri radu s tekućim dušikom nastaje kondenziranjem vodene pare iz zraka. Osim tekućeg dušika upotrebljavaju se još i tekući helij (-269 °C), vodik (-253 °C), argon (-186 °C), kisik (-183 °C) i metan (-161 °C).

kriogena frakcinacija    →   cryogenic fractionation

Kriogena frakcinacija proces je odvajanja plinova na način da ih se ohladi dok ne prijeđu u tekuće stanje. Ovom se metodom koriste velike kompanije pri proizvodnji tekućih plinova kao što su tekući kisik, tekući dušik itd. Plinovi imaju različitu točku vrenja (temperatura pri kojoj prelaze iz tekućeg stanja u plinovito): kisik vrije pri -183 °C, a dušik pri -195.8 °C. Znači ako zrak ohladimo, na-183 °C odvojiti će se kisik kao tekućina a dušik će ostati u plinovitoj fazi.

kubična gusta slagalina    →   cubic close-packed structure

U kubičnoj gustoj slagalini (ccp) jedinična ćelija sastoji se od četiri sloja atoma. U prvom i četvrtom sloju svaki atom zbijeno je okružen sa šest drugih atoma u istoj ravnini (a). Tri atoma u drugom sloju smještena su u udubine prvog sloja atoma (b). Tri atoma u trećem sloju smještena su iznad udubine prvog sloja atoma (c) koje nije zauzeo drugi sloj. Struktura kubične guste slagaline dobiva se naizmjeničnim slaganjem a, b i c slojeva atoma (a-b-c-a-b-c-a-b-c...).

kubični kristalni sustav    →   cubic crystal system

U kubičnom ili teseralnom kristalnom sustavu kristalografske osi su jednake duljine i sijeku se pod pravim kutom.