KEMIJSKI RJEČNIK

Buchnerov lijevak    →   Buchner funnel

Büchnerov lijevak je naprava koja se koristi za vakuum filtraciju. Sastoji se od cilindričnog porculanskog lijevka (može biti i stakleni ili plastični) s perforiranom pločom na koju se stavlja ravni filtar papir. Buchnerov lijevak se stavlja na bocu za odsisavanjem a vakuum se osigurava pomoću vakuum pumpe ili vakuum sisaljke. Ime je dobio po njemačkom kemičaru Ernst Wilhelm Büchneru (1850.-1925.) koji ga je izumio 1885.

centrifugalna sila    →   centrifugal force

Centrifugalna sila jest sila koja nastoji odbaciti tijelo od središta gibanja. To je sila koja prisiljava tijelo da se giba oko nekog središta.

centripetalna sila    →   centripetal force

Centripetalna sila (centri + lat. petere - težiti) jest sila koja djeluje na neko tijelo da se kreće po zakrivljenoj stazi. Usmjerena je uvijek prema centru staze.

lanac    →   chain

Lanac je linearna kombinacija istog tipa atoma u molekuli. U ravnolančanim molekulama atomi su poredani linijski na način da je svaki atom vezan za prethodni i za sljedeći atom iste vrste. Zatvoreni lanac jest lanac kod kojeg su atomi povezani u prstenastu strukturu.

halkogeni elementi    →   chalcogens

U 16. skupinu periodnog sustava spadaju kisik (O), sumpor (S), selenij (Se), telurij (Te) i polonij (Po). Zajedničkim imenom nazivaju se halkogenima (oni koji tvore rude) jer su najviše zastupljeni u rudama.

kaos    →   chaos

Kaos podrazumijeva širok i vrlo različit raspon ponašanja koje pokazuju nelinearni dinamički sustavi pri različitim početnim uvjetima.

nabojni broj    →   charge number

Nabojni broj predstavlja ionski naboj atoma ili skupine. Označuje se kao desni superskript (Fe²⁺ ili SO₄^2-).

Bunsen, Robert Wilhem    →   Bunsen, Robert Wilhem

Robert Wilhem Bunsen (1811.-1899.) njemački je kemičar koji je imao profesuru u Kasselu, Marburgu i Heidelbergu. Njegova rana istraživanja na organometalnim spojevima arsena dovela su, zbog eksplozije, do gubitka jednog oka. Bunsenov najvažniji rad je razvoj nekoliko tehnika za odvajanje, identificiranje i mjerenje različitih tvari. Unaprijedio je galvanski članak kako bi mogao izolirati čiste metale - Bunsenov članak.

Osnovni komad laboratorijskog pribora, plamenik koji nosi njegovo ime, nije izumio on već je unaprijedio Faradayev izum za potrebe svojih istraživanja spektroskopije. Kombinacijom Bunsenovog plamenika i staklene prizme (Bunsen-Kirchhoffov spektroskop) zajedno s njemačkim fizičarom Gustavom Kirchoffom otkrio je cezij (1860.) i rubidij (1861.).

Bunsenov članak    →   Bunsen’s cell

Bunsenov članak je primarni članak koji je razvio Robert W. Bunsen. Sastoji se od cinkove katode uronjene u razrijeđenu otopinu sumporne kiseline i ugljikove anode uronjene u koncentriranu otopinu dušične kiseline. Elektrolitske otopine odijeljene su poroznom stjenkom. Članak ima elektromotornu silu od 1.9 V.

bireta    →   burette

Bireta je graduirana staklena cijev koja na donjoj strani ima stakleni pipac pomoću kojeg se može ispustiti točno određena količina tekućine. Unutrašnji promjer birete mora u čitavoj dužini biti jednak jer o tome ovisi točnost mjerenja volumena. Birete se prvenstveno koriste u volumetrijskoj analizi za titraciju sa standardnom otopinom reagensa. Najčešće se koristi Schellbachova bireta od 50 mL s podjelom na 0.1 mL. Svaka bireta je kalibrirana na izljev. Za serijska određivanja upotrebljavaju se automatske birete.