KEMIJSKI RJEČNIK

azeotropi    →   azeotrope

Azeotropi su smjese dviju kapljevina koje vriju s konstantnim sastavom, tj. sastav pare isti je kao i sastav tekućine. Azeotropne smjese pokazuju maksimum ili minimum u dijagramu vrelište - sastav. Frakcijskom destilacijom azeotropne smjese mogu se dobiti jedna čista komponenta i azeotrop (smjesu konstantnog vrelišta). Sastav azeotropne smjese ovisi o tlaku.

azo-spojevi    →   azo compounds

Azo-spojevi organski su spojevi kod kojih su dvije skupine povezane -N=N- skupinom. Mogu nastati reakcijom diazonijeva iona s benzenskim prstenom.

Arheniusova jednadžba    →   Arrhenius equation

Jednadžba oblika

gdje je k konstanta brzine kemijske reakcije, A kolizijski faktor, E_a energija aktivacije, T temperatura, R plinska konstanta.

Dijagram ln k - 1/T jest pravac čiji je nagib -E_a/R a presjek s osi x lnA. Jednadžba se zove prema njenom autoru Svantu Arrheniusu.

arsen    →   arsenic

Arsen je 1250. godine otkrio Albertus Magnus (Njemačka). Ime mu dolazi od grčke riječi arsenikon za zlatni auripigment (As₂S₃). Korijen riječi se može naći i u arapskom nazivu za auripigment - az-zernikh. Arsen se javlja u dvije alotropske modifikacije. Nestabilnoj žutoj, mekanoj poput voska. Stabilnija modifikacija je srebrno-sivi arsen metalnog sjaja. Otporan je na vodu, kiseline i alkalije. Arsen je otrovan i kancerogen a naročito je opasan zbog kumulativnog efekta. Spojevi sumu jako toksični ako se unesu u organizam. U prirodi dolazi uglavnom u obliku sulfida, arsenopirit (FeAsS), auripigment (As₂S₃) i oksida arsenolit (As₄O₆). Spojevi arsena upotrebljavaju se za uništavanje insekata, miševa i štakora.

azbest    →   asbestos

Azbest je vlaknasti amfibolit, silikatni mineral. Njegova toplotna otpornost, kemijska inertnost i visoki električni otpor omogućili su mu veliku komercijalnu primjenu. Međutim sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća otkriveno je da azbest uzrokuje azbetozu (teški poremećaji u radu pluća). Od tada je njegova upotreba vrlo ograničena i to samo uz primjenu posebnih sigurnosnih mjera.

asparagin    →   asparagine

Asparagin je neutralna aminokiselina s polarnim pobočnim lancem. Jako često se nalazi u aktivnim centrima bjelančevina gdje služi kao mjesto za vezivanje ugljikovodika i glikoproteina. Asparagin je amidni derivat asparaginske kiseline i generalno gledajući nije previše reaktivan. To nije esencijalna kiselina jer se može sintetizirati kroz ljudski metabolizam i ne mora se posebno unositi hranom.

• Kratice: Asn, N
• IUPAC ime: 2,4-diamino-4-oksobutanska acid
• Molekularna formula: C₄H₈N₂O₃
• Molekularna masa: 132.12 g/mol

barel    →   barrel

Barel (US, petrol) američka je jedinica za volumen koja se često koristi u nafnoj industriji (barell = 158.987 294 9 L).

barijerni film    →   barrier film

Barijerni film je tanki kontinuirani neporozni električno nevodljivi sloj na metalnoj površini, obično oksidnog sastava.

barit    →   barytes

Barit, barijev sulfat, BaSO₄, najčešći je barijev mineral. To je bijela kristalna tvar relativne gustoće 4.5, netopiva se u vodi i kiselinama. Nalazi se uz sulfatne rude a može biti hidrotermalnog i sedimentnog porijekla. Najvažnija je sirovina za dobivanje soli barija.

umjetni radioaktivni izotop    →   artificial radioactive isotope

Umjetni radioaktivni izotopi nastaju bombardiranjem atoma pomoću akceleratora ili izlaganjem sporim neutronima u nuklearnom reaktoru. Tako se dobivaju izotopi (radionuklidi) koji se ne nalaze u prirodi jer su nestabilni i radioaktivnom pretvorbom prelaze u stabilne izotope. Najvažniji umjetni radioaktivni izotopi jesu izotopi kobalta, fosfora i ugljika.

Radioaktivni izotop kobalta dobiva se bombardiranjem običnog metalnog kobalta neutronima u nuklearnom reaktoru.

Radioaktivni izotop fosfora dobiva se bombardiranjem običnog fosfora deuteronima proizvedenim u ciklotronu.

Radioaktivni izotop ugljika dobiva se u nuklearnom reaktoru bombardiranjem dušika sporim neutronima. On se najviše upotrebljava kao radioaktivni indikator.