KEMIJSKI RJEČNIK

superoksid    →   superoxide

Superoksidi binarni su spojevi koji sadrže kisik sa stupnjem oksidacije -½. Superoksidni ion, O₂^-, ima nespareni elektronski par i vremenom se spontano disproporcionira u peroksid. Teži alkalijski elementi (K, Rb, Cs) stvaraju superokside direktnim spaljivanjem na zraku (KO₂, RbO₂, CsO₂). To su žuto do narančasto obojeni paramagnetični spojevi. Superoksidi su jaki oksidansi koji burno hidroliziraju dajući peroksid i elementarni kisik.

halkogeni elementi    →   chalcogens

U 16. skupinu periodnog sustava spadaju kisik (O), sumpor (S), selenij (Se), telurij (Te) i polonij (Po). Zajedničkim imenom nazivaju se halkogenima (oni koji tvore rude) jer su najviše zastupljeni u rudama.

apsorbancija    →   absorbance

Apsorbancija (A) je logaritam omjera intenziteta upadnog zračenja (P_o) i propuštenog zračenja (P) kroz uzorak (izuzimajući efekte posude u kojoj je uzorak).

Apsorpcija svjetlosti kroz otopine može se matematički opisati Beer-Lambertovim zakonom

gdje je A apsorbancija na danoj valnoj duljini svjetlosti, ε je molarni apsorpcijski (ekstinkcijski) koeficijent (L mol^-1 cm^-1), svojstven svakoj molekulskoj vrsti i ovisan o valnoj duljini svjetlosti, b je duljina puta svjetlosti kroz uzorak (cm) a c je koncentracija tvari u otopini (mol L^-1).

rasprostranjenost tvari    →   abundance of substances

Rasprostranjenost tvari omjer je ukupne mase određenog elementa u Zemljinoj kori i ukupne mase Zemljine kore. Često se izražava u postotcima.

akceleracija    →   acceleration

Ako se brzina materijalne točke mijenja od neke početne vrijednosti, v_p, u početnom trenutku t_p do konačne vrijednosti, v_k, u trenutku t_k, srednja akceleracija, a definira se kao kvocijent promjene brzine, Δv=v_k-v_p, i vremenskog intervala, Δt=t_k-t_p, u kojemu je ta promjena nastala:

Trenutačna akceleracija, a, dobiva se kao granična vrijednost srednje akceleracije kad se Δt približava nuli:

Akceleracija je vektorska veličina. SI jedinica za akceleraciju je m s^-2.

akumulator    →   accumulator

Akumulator (lat. accumulare - nakupljati, nagomilati) jeste naprava za sakupljanje električne energije. Električna energija se tijekom punjenja pretvara u kemijsku energiju produkata koji nastaju u akumulatoru. Najčešće vrste su olovni akumulatori i nikal-kadmijevi akumulatori.

acetal    →   acetal

Acetali su organski spojevi opće formule R₂C(OH)OR’ (R’ ≠ H) nastali adicijom alkohola na karbonilnu skupinu aldehida ili ketona. prvobitno se pojam odnosio samo na spojeve izvedene iz aldehida (jedan R = H) ali je poslije proširen da obuhvati i spojeve izvedene iz ketona (nijedan R = H ). Miješani acetali imaju različite R’ skupine. Nastajanje acetala je reverzibilno; acetali mogu u kiseloj sredini hidrolizirati do aldehida (ketona).

Acetal, 1,1-dietoksietan (CH₃CH(OC₂H₅)₂), tekućina je ugodna mirisa nastala adicijom etilnog alkohola na acetaldehid. Služi kao otapalo i u organskim sintezama.

Achesonov proces    →   Acheson process

Achesonov proces je industrijski proces za dobivanje grafita i silicijevog karbida (karborund). Ime je dobio po svom izumitelju, američkom kemičaru Edwardu Goodrichu Achesonu (1856.–1931.). U ovom se procesu, u električnim pećima zagrijavaju (na temperature više od 2500 °C) čisti kvarcni pijesak (SiO₂) i fino usitnjeni petrol-koks (C) pri čemu nastaje silicijev karbid prema reakciji:

Proučavajući utjecaj visoke temperature na proizvedeni karborund Acheson je otkrio da pri 4150 °C silicij ispari ostavljajući čisti grafit.

agaroza    →   agarose

Agaroza je polisaharid dobiven iz agara koji se koristi u raznim područjima znanosti a naročito kao nosač u gel-elektroforezi. Struktura agaroze sadrži alternirajuće jedinice (1→3) vezane β-D-galaktopiranoze i (1→4) vezane 3,6-anhidro-α-L-galaktopiranoze.

americij    →   americium

Americij su 1944. godine otkrili Glenn T. Seaborg, Ralph A. James, Stanley G. Thompson i Albert Ghiorso (USA). Ime mu dolazi od engleske riječi za Ameriku. To je sintetski radioaktivni srebrni metal. Otporan je na alkalije. Reagira s kiselinama, zrakom i vodenom parom. Americij je otrovan i radiotoksičan element. Americij nastaje u nuklearnim reaktorima bombardiranjem plutonija-239 neutronima.