KEMIJSKI RJEČNIK

ekstenzivno svojstvo    →   extensive property

Ekstenzivna svojstva su svojstva koja se mijenjaju promjenom količine tvari, npr. masa, volumen, dužina, naboj.

flotacija    →   flotation

Flotacija je postupak odjeljivanja hidrofobne čvrste tvari od hidrofilnih pomoću mjehurića zraka. Propuhivanjem zraka kroz suspenziju, u koju su dodane tvari za lakše stvaranje pjene, stvaraju se mjehurići zraka koji se hvataju na hidrofobnu tvar i iznose je na površinu.

grej    →   gray

Grej (Gy) je izvedena SI jedinica apsorbirane doze ionizirajućeg zračenja. Definiran je dozom zračenja koje je tijelu mase jedan kilogram predalo energiju jednog džula (Gy = J/kg). Ime je dobila u čast engleskog fizičara Louisa Harolda Graya (1905.-1965.).

zakon o kemijskoj ravnoteži    →   law of chemical equilibrium

Zakon o kemijskoj ravnoteži kaže da je brzina kojom neka tvar reagira proporcionalna njenoj aktivnoj masi (molarnoj koncentraciji). Tako je brzina kemijske reakcije proporcionalna umnošku koncentracija reaktanata.

promjena stanja    →   change of state

Promjena stanja je fizikalna promjena tvari iz jednog stanja u drugo, obično se događa zbog promjene energije čestica izazvane grijanjem ili hlađenjem.

kiralne molekule    →   chiral molecule

Kiralne molekule jesu molekule koje ne mogu biti prevedene u svoju zrcalnu sliku. Uobičajeni su primjer za ove molekule organske molekule u kojima se nalazi asimetrično građeni ugljikov atom, tj. ugljikov atom na koji su vezana četiri različita atoma ili atomske grupe. Kiralne molekule razlikuju se jedino u optičkoj aktivnosti. Jedan izomer zakreće ravninu polariziranog svjetla u lijevo a drugi u desno. Smjesa jednakih dijelova lijevog i desnog izomera naziva se racemat.

teorija sudara    →   collision theory

Teorija sudara je teorija koja objašnjava kako se događaju kemijske reakcije i zašto se mijenja brzina reakcije. Da bi se reakcija dogodila moraju se molekule reaktanta sudariti. Samo dio sudara, uspješni sudari, uzrokuje kemijske promjene. Uspješni sudari imaju dovoljno energije (aktivacija energija) u trenutku sudara da prekinu postojeće veze i stvore nove veze, stvarajući reakcijske produkte. Povećavanje koncentracije reaktanata i povišenje temperature povećava broj sudara, odnosno dovodi do povećanja brzine reakcije.

korozija    →   corrosion

Korozija je štetno i nepoželjno trošenje konstrukcijskog materijala kemijskim djelovanjem okoline. Pojam korozije odnosi se i na metalne i na nemetalne konstrukcijske materijale, ali se u užem smislu često primjenjuje samo na metale. Korozija metala prema mehanizmu procesa dijeli se na kemijsku (koroziju u neelektrolitima) i elektrokemijsku (koroziju u elektrolitima).

Kemijska korozija nastaje neposrednim djelovanjem molekula nekog elementa ili spoja na metal pri čemu izravno nastaju korozijski produkti.

Elektrokemijska korozija metala zbiva se u elektrolitima pri čemu dolazi do oksidacije atoma metala u slobodni kation, koji tek sekundarnim procesima daju molekule spoja koji je produkt korozije.

magnetokemija    →   magnetochemistry

Magnetokemija je grana fizikalne kemije koja proučava odnose između magnetizma i kemijske građe tvari.

manganometrija    →   manganometry

Manganometrija je kvantitativna oksidometrijska metoda koja se temelji na mjerenju količine otopine kalijeva permanganata (KMnO₄) utrošene za oksidaciju ispitivane tvari.