KEMIJSKI RJEČNIK

katalizator    →   catalyst

Katalizatori su tvari koje ubrzavaju kemijsku reakciju i nakon reakcije ostaju nepromijenjeni. Katalizatori koji se nalaze u istoj fazi kao i reaktanti nazivaju se homogeni katalizatori (npr. enzimi u bioreakcijama). Isto tako, oni katalizatori koji su u različitoj fazi heterogeni su katalizatori (npr. metali ili oksidi u plinskim reakcijama).

Katalizatori ne mogu izazvati kemijsku reakciju niti mogu pomaknuti položaj ravnoteže. Katalizatori snižavaju energiju aktiviranja reakcije (E_a), odnosno omogućavaju većem broju molekula da prijeđu energetsku barijeru (E_a’) čime se reakcija ubrzava. Ukupna energija reakcije (E_r) ostaje nepromijenjena.

kontrakcija lantanoida    →   lanthanides contraction

Kontrakcija lantanoida je smanjenje metalnih i ionskih radijusa od lantana do lutecija, a uzrokovana je porastom naboja jezgre unutar iste ljuske. Elementi koji u periodnom sustavu dolaze poslije lantanoida imaju, zbog kontrakcije lantanoida, manji radijus nego što bi ga po svom položaju u periodnom sustavu morali imati.

teorija ligandnog polja    →   ligand field theory

Teorija ligandnog polja tumači utjecaj elektronske strukture centralnog iona i prirode liganda na sastav i strukturu kompleksa. Prema teoriji ligandnog polja kompleks se sastoji od centralnog metalnog kationa koji je okružen anionima ili negativnim krajem dipolnih molekula. Na taj su način elektroni centralnog metalnog iona pod utjecajem električnog polja elektrona liganda.

katodna zaštita    →   cathodic protection

Katodna zaštita je način zaštite metalnih konstrukcija od korozije. Metal koji se zaštićuje spoji se s nekim elektronegativnijim metalom (u slučaju željeza cinkom ili magnezijem). Pri tome će se elektronegativniji metal otapati, a kad se istroši zamijeni se novim. Postoje dvije varijacije katodne zaštite od korozije. Prva metoda se zove zaštita narinutom strujom, a druga zaštita žrtvovanom anodom.

cerij    →   cerium

Cerij je 1814. godine otkrio Martin Heinrich Klaproth (Njemačka) te istovremeno Jöns Jacob Berzelius (Švedska) i Wilhelm von Hisinger (Njemačka). Ime je dobio po asteroidu Ceresu otkrivenom dvije godine prije elementa. To je sivi metal koji potamni stajanjem na zraku. Lako s otapa u vodi i kiselinama. Zapali se na zraku kada se zagrije i izgara do CeO₂. Cerij je jaki reducens. Glavni izvor lakih lantanoida je mineral monacit (Ce, La, Nd, Pr fosfat) koji se nalazi u monacitnim pijescima. Svojstva su mu slična ostalim lantanoidima i od njih se odvaja ionizmjenjivačkim smolama. Koristi se za izradu piroforne legure od koje se rade kremenčići za upaljače. Koristi se kod izrade studijskih reflektora i projektora a oksid se koristi za poliranje stakla.

kelat    →   chelate

Kelati (kelatni kompleksi) nastaju vezivanjem polidentantnih liganada s metalnim ionom u kompleks prstenaste strukture, npr. kompleks bakra s EDTA jest kelat. Kelatni ligandi obuhvate centralni atom poput škara morskog raka. Kelatni kompleksi odlikuju se velikom stabilnošću.

krom    →   chromium

Krom je 1797. godine otkrio Louis-Nicholas Vauquelin (Francuska). Ime je dobio od grčke riječi chroma što znači boja zbog obojenosti svojih spojeva. To je plavo-bijeli do srebrno sivi, sjajni metal. Jako je tvrd i krt i može se ispolirati do visokog sjaja. Ne otapa se ni u nitratnoj kiselini ni u zlatotopci ali se otapa u vrućoj kloridnoj i sulfatnoj kiselini. Spojevi kroma(VI) su toksični i kancerogeni. Kromit (FeO·Cr₂O₃) je jedina važna ruda kroma. Redukcijom kromita u električnim pećima s ugljikom nastaje ferokrom. Ferokrom se upotrebljava za legiranje čelika. Čelici s malo kroma imaju veliku tvrdoću i čvrstoću, a s većom količinom kroma dobivaju se nehrđajući čelici. Mnogo se upotrebljava kao prevlaka na drugim metalima zbog svoje velike korozijske otpornosti i visokog sjaja. Krom daje staklu smaragdno zelenu boju.

meitnerij    →   meitnerium

Meitnerij su 1982. godine otkrili Peter Armbruster, Gottfried Münzenber i suradnici iz GSI (Gesellschaft für Schwerionenforschung), Darmstadt (Njemačka). Ime je dobio u čast austrijske fizičarke Lise Meitner (1878.-1968.). To je sintetski radioaktivni metal. Meitnerij je pripravljen bombardiranjem bizmuta-209 jezgrama željeza-58.

talina    →   melt

Talina je tekuće agregatno stanje metala i slitina.

mendelevij    →   mendelevium

Mendelevij su 1955. godine otkrili Albert Ghiorso, Bernard G. Harvey, Gregory R. Choppin, Stanley G. Thompson i Glenn T. Seaborg (USA). Ime je dobio u čast ruskog kemičara Dmitrija Ivanovića Mendeljejeva (1834.-1907.) tvorca periodnog sustava elemenata. To je sintetski radioaktivni metal. Mendelevij nastaje bombardiranjem einsteinija alfa-česticama.