KEMIJSKI RJEČNIK

kalij    →   potassium

Kalij je 1807. godine otkrio Sir Humphry Davy (Engleska). Ime mu dolazi od arapske riječi qali što znači pepeo. To je mekani, bijeli metal čija svježa površina ima srebrnasti sjaj. Na površini se, u dodiru sa zrakom, brzo stvara mutan oksidni film. Burno reagira s vodom pri čemu se razvija vodik. Kalija u Zemljinoj kori ima skoro kao i natrija ali je relativno malo nalazišta kalijevih spojeva. Najvažniji minerali kalija su silvin (KCl) i karnalit (KCl·MgCl₂·6H₂O). Uglavnom se upotrebljava u organskoj sintezi i za izradu fotoćelija.

potenciometrijska titracija    →   potentiometric titration

Potenciometrijska titracija je volumetrijska metoda kojom se mjeri potencijal između dvije elektrode (referentne i indikatorske elektrode) kao funkcija dodanog volumena reagensa. Temeljni princip potenciometrijske titracije je određivanje nepoznate koncentracije ispitivane otopine titracijom s nekom standardnom otopinom pri čemu skokovita (nagla) promjena potencijala indikatorske elektrode ukazuje i određuje završnu točku titracije.

Instrumentalno određivanje završne točke ima niz prednosti u odnosu na korištenje indikatora. Vizualno određivanje završne točke opterećeno je subjektivnim faktorima, a ne može se koristiti u mutnim i obojenim otopinama. Potenciometrijske metode određivanja završne točke mogu se primijeniti, ne samo za kiselo-bazne titracije već i kod taložnih, redoks i drugih titracija.

Titracijska krivulja ima karakterističan sigmoidalni oblik. Dio krivulje s maksimalnom promjenom potencijala je ekvivalentna točka titracije. Točku ekvivalencije možemo točnije odrediti iz diferencijalne krivulje ΔE/ΔV gdje maksimum krivulje određuje točku ekvivalencije.

praseodimij    →   praseodymium

Praseodimij je 1885. godine otkrio Carl F. Auer von Welsbach (Austrija). Ime je dobio od grčkih riječi prasios i didymos što znači zeleni blizanac. To je mekani, srebrnasti metal koji se može kovati. Na zraku se prekrije zelenom oksidnom prevlakom. Lako s otapa u vodi i kiselinama. Zapali se na zraku kada se zagrije i izgara do Pr₂O₃. Glavni izvor lakih lantanoida je mineral monacit (Ce, La, Nd, Pr fosfat) koji se nalazi u monacitnim pijescima. Koristi se za izradu piroforne legure od koje se rade kremenčići za upaljače, kod izrade studijskih reflektora i projektora kao i za bojanje stakla i keramike. Boja staklo u čisto žutu boju.

prometij    →   promethium

Prometij su 1945. godine otkrili J. A. Marinsky, Lawrence Glendenin i Charles D. Coryell (USA). Dobio je ime po Prometeju koji je po grčkoj mitologiji ukrao vatru od bogova. Postoji u dvije alotropske modifikacije. Prometij-145 je najstabilniji izotop i služi kao izvor beta-zračenja. Prometijeve soli svijetle u mraku plavo zelenom svjetlošću. To je otrovan i radiotoksičan metal. Ne pojavljuje se u prirodi. Nastaje kao produkt bombardiranja neodimija s neutronima. Upotrebljava se za izradu nuklearnih baterija gdje osvjetljavajući fotoćeliju proizvodi struju.

protaktinij    →   protactinium

Protaktinij su 1917. godine otkrili Otto Hahn (Njemačka) i Lise Meitner (Austrija). Ime je dobio prema grčkoj riječi protos što znači prvi. To je srebrni metal. Otporan na alkalije. Reagira s kiselinama, kisikom i vodenom parom. Protaktinij je radioaktivni element koji je visoko radiotoksičan i kancerogen. Protaktinij se nalazi u rudama uranija i torija koje ga sadrže do 200 mg na tonu rude.

kvalitativna analiza    →   qualitative analysis

Kvalitativna analiza obuhvaća metode razdvajanja i dokazivanja kojima utvrđujemo od kojih je kemijskih elemenata ili spojeva sastavljena neka tvar. Kvalitativna anorganska analiza koristi se za određivanje kationa i aniona u otopini uzorka. Kationi su podijeljeni u šest skupina ovisno o topljivosti njihovih taloga sa skupnim reagensom.

radij    →   radium

Radij su 1898. godine otkrili Marie Curie (Poljska) i Piere Curie (Francuska). Ime je dobio prema latinskoj riječi radiare što znači zračiti ili sjajiti. To je sjajni srebrni, mekani radioaktivni metal. Vrlo brzo reagira s kisikom iz zraka i vodom. To je visoko radiotoksičan metal koji je kancerogen ako se proguta, udiše ili izlaže njegovom zračenju. Sav radij u prirodi potječe od radioaktivnog raspada težih elemenata, osobito urana. Uranove rude su stoga, glavni izvor radija.

elementi rijetkih zemalja    →   rare earth elements

U elemente (metale) rijetkih zemalja spadaju: skandij (Sc), itrij (Y) i lantanoidi (La, Ce, Pr, Nd, Pm, Sm, Eu, Gd, Tb, Dy, Ho, Er, Tm, Yb, Lu). Rijetkim se zemljama zovu jer su prvo bili izolirani kao oksidi. Želite li saznati više?

renij    →   rhenium

Renij su 1925. godine otkrili Walter Noddack, Ida Tacke i Otto Berg (Njemačka). Ime je dobio od latinskog naziva za rijeku Rajnu - Rhenus. Mendeljejev ga je predvidio 1871. i dao mu ime dvimangan. To je srebrno-bijeli metal velike gustoće. Dobiva se kao sivi prah. Potamni kada stoji u vlažnom zraku. Otporan je na koroziju u slanoj vodi i oksidaciju. Topljiv je u nitratnoj i sulfatnoj kiselini ali ne i u kloridnoj. U prirodi se može naći u gadolinitu, molibdenitu, kolumbitu i nekim sulfidnim rudama ali se nigdje na javlja u koncentracijama većim od 50 ppm. Upotrebljava se kao dodatak volframovim i molibdenovim legurama. Re-Mo legura pokazuje supervodljivost na 10 K. Re-W termopar može mjeriti temperature do 2200 °C.

rodij    →   rhodium

Rodij je 1804. godine otkrio William Hyde Wollaston (Engleska). Ime je dobio prema grčkoj riječi rodeos što znači ružičast po boji otopina nekih njegovih soli. To je tvrdi, srebrni, sjajni metal koji zajedno s rutenijem i paladijem čini skupinu lakih platinskih metala. Stabilan je na zraku i u kiselinama ali reagira s talinama alkalija. Rodij i njegovi spojevi su jako toksični. U prirodi se pojavljuje obično kao pratitelj bakarnih i nikalnih ruda, ili u aluvijalnim ležištima. Upotrebljava se za legiranje platine i paladija (povećava im tvrdoću), kao katalizator i kao dodatak staklu za reflektore i projektore.