KEMIJSKI RJEČNIK

elektroda trećeg reda    →   electrode of the third kind

Elektrode trećeg reda jesu metalne elektrode kojima je elektrodni potencijal funkcija koncentracije nekog drugog kationa, ali ne kationa metala od kojeg je elektroda. U ovom slučaju metal je u kontaktu s dvije teško topljive soli (jedna ima kation metala elektrode, a druga ima kation kojemu trebamo odrediti koncentraciju, a obje soli imaju isti anion) uronjene u otopinu soli drugog metala (npr. cink--cinkov oksalat--kalcijev oksalat-- otopina kalcijeve soli). Potencijal ove elektrode ovisi o koncentraciji njenog kationa u otopini, ali njegova je koncentracija kontrolirana koncentracijom aniona preko produkta topljivosti. Koncentracija zajedničkog aniona opet je u ovisnosti o koncentraciji kationa druge teško topljive soli. Ove su elektrode vrlo trome i nestabilne što je posljedica serije ravnoteža koje se moraju uspostavit prije nego što se dobije stabilni potencijal.

organometalni spoj    →   organometallic compound

Organometalni spojevi su spojevi u kojima postoji kovalentna veza između atoma ugljika i atoma metala (C-Me).

paskal    →   pascal

Paskal (Pa) je izvedena SI jedinica tlaka. Definirana je tlakom što ga proizvodi jednoliko raspoređena sila jednog njutna koja okomito tlači ravnu plohu ploštine jednog četvornog metra (Pa = N/m²). Ime je dobila po francuskom matematičaru, fizičaru i filozofu Blaiseu Pascalu (1623.-1662.).

jednostavna sol    →   plain salt

Jednostavna sol je sol koja sadrži samo ion metala (ili amonijev ion) i kiseli radikal; nastaje kad su svi ioni vodika u kiselini zamijenjeni ionima metala (ili amonijevim ionima).

polivalentni elementi    →   polyvalent element

Polivalentni elementi se definiraju s brojem atoma monovalentnog elementa s kojima se spaja jedan atom dotičnog elementa. Tako je kisik u vodi dvovalentan (H₂O), dušik u amonijaku trovalentan (NH₃), ugljik u metanu četverovalentan (tetravalentan) (CH₄).

elektrodepozicija    →   electrodeposition

Elektrodepozicija, odnosno elektrotaloženje postupak je taloženja čvrstog materijala na elektrodnu površinu elektrolizom. Postoji jako puno postupaka elektrodepozicije metala. Ovaj postupak ne koristi se samo za elektrodepoziciju metala nego i za formiranje oksida anodnom oksidacijom (npr. magnezijev oksid i olovni(IV) oksid).

electrogravimetrija    →   electrogravimetry

Elektrogravimetrija je elektroanalitička tehnika kojom se tvar koja treba biti određena (obično metal) elektrodeponira na elektrodu izvaganu prije i poslije eksperimenta. Potencijal elektrode treba se pažljivo odabrati kako bi bili sigurni da će se na elektrodi istaložiti samo ona tvar koju određujemo.

elektroliti    →   electrolytes

Elektroliti su tvari koje rastaljene ili otopljene u vodi provode električnu struju. Taljenjem ili otapanjem disociraju na električki nabijene čestice (ione) koje provode električnu struju. Pri prolazu električne struje dolazi do prijenosa materije. Pozitivno nabijene čestice (kationi) putuju prema negativnom polu (katodi) a negativno nabijene čestice (anioni) putuju prema pozitivnom polu (anodi). Tekući metali obično se ne smatraju elektrolitima. Krute ionske vodiče (npr. natrijev sulfid) također ubrajamo u elektrolite. Ovisno o tome kako provode električnu struju tvari možemo podijeliti na jake elektrolite, slabe elektrolite i neelektrolite.

galvaniziranje    →   electroplating

Galvaniziranje je postupak nanašanja metalne prevlake na predmet upotrebom elektrolize. Predmet se uroni u otopinu koja sadrži sol metala koji se nanaša i spoji na negativni pol baterije. Pozitivni metalni ioni putuju prema katodi (predmetu) na kojoj se reduciraju do elementarnog stanja stvarajući na predmetu tanki metalni film.

Primjerice, posrebrenjivanje mesinganih ili niklenih predmeta radi se u otopini srebrovih iona. Predmeti se spoje kao katoda i urone u otopinu a kao anoda uzme se čistog srebro. Otopina je smjesa srebrova nitrata i kalijeva cijanida koji smanjuje koncentraciju srebrovih iona čime se poboljšava kvaliteta galvaniziranja. Reakcije na elektrodama su:

prekursor    →   precursor

Prekursor je bilo koji kemijski reaktant koji sudjeluje, neovisno o metodi, u bilo kojoj fazi proizvodnje bojnog otrova. Ovo uključuje i bilo koju ključnu komponentu binarnog ili višedijelnog kemijskog sustava. Zimogen ili proenzim je neaktivni enzimski prekursor.