KEMIJSKI RJEČNIK

Contat-Gockelov ventil    →   Contat-Gockel’s valve

Contat-Göckelov ventil služi za održavanje inertne atmosfere u tikvici. U ventil se ulije toliko zasićene otopine natrijeva hidrogenkarbonata (NaHCO₃) da kraj cjevčice bude prekriven. Otopina u ventilu čuva sadržaj tikvice od utjecaja kisika iz zraka. Ako se u tikvici stvori podtlak (kada se tikvica ohladi), u nju ulazi otopina iz lijevka i u reakciji hidrogenkarbonata s kiselinom razvija se CO₂ koji ispuni tikvicu.

Otopina iz lijevka ulazit će u tikvicu sve dotle dok se tlak CO₂ u tikvici ne izjednači s vanjskim tlakom.

kopolimer    →   copolymer

Kopolimeri (heteropolimeri) su sačinjeni od dva ili više različitih monomera. Najčešće nastaju reakcijama kondenzacije uz eliminaciju male molekule kao što je amonijak ili voda. Tipičan je primjer kondenzacija 1,6-diaminoheksana i adipinske kiseline pri čemu nastaje najlon.

Kopolimerizacijom dvaju ili više polimera u različitim odnosima mogu se pripraviti polimeri različitih svojstava, primjerice polimerizacija akrilonitril-butadien-stirena (ABS).

Daltonova atomska teorija    →   Dalton’s atomic theory

Daltonova atomska teorija postavljena je 1803. godine i sadrži četiri postulata:

1. Atomi su realne najsitnije čestice elemenata koje mogu sudjelovati u kemijskoj reakciji.

2. Atomi jednog te istog elementa međusobno su slični i jednake mase, a atomi različitih elemenata imaju različita svojstva i različite su mase.

3. Atomi se ne mogu stvoriti niti mogu biti uništeni.

4. Kemijski spojevi nastaju spajanjem atoma dotičnih elemenata.

Dalton je također predložio da se atomi različitih elemenata prikazuju simbolima, što je kasnije zamijenjeno slovnim oznakama.

oksidans    →   oxidating agent

Oksidans je tvar koja prima elektrone i time oksidira druge tvari; oksidans se uvijek reducira u reakciji.

oksidacija    →   oxidation

Kemijske spojeve s kisikom zovemo oksidima, a samu kemijsku reakciju spajanja s kisikom, oksidacijom. Oksidacija nije samo spajanje s kisikom već se kod oksidacije oksidacijski broj atoma povisuje, a kod redukcije snizuje. Svaki proces oksidacije mora pratiti proces redukcije. Zato takve reakcije skraćeno nazivamo redoks-reakcijama.

polikondenzacijski polimer    →   polycondensational polymer

Polikondenzacijski polimeri su spojevi koji se dobivaju kondenzacijskom polimerizacijom, tj. uzastopnim ponavljanjem reakcije kondenzacije.

diferencijalna termalna analiza    →   differential thermal analysis

Diferencijalna termalna analiza (DTA) postupak je koji se često koristi pri analizi materijala koji reagira ili se raspada na višim temperaturama. Prati se razlika u temperaturi između uzorka i inertnog referentnog materijala. Fazne promjene i kemijske reakcije što se odvijaju u uzorku s povećanjem temperature povećavaju temperaturnu razliku na temperaturama koje su karakteristične za uzorak.

difuzija    →   diffusion

Difuzija je spontano miješanje dviju ili više tvari kroz njihovu dodirnu površinu ili propusnu membranu. Čestice (atomi, molekule, ioni itd.) putuju iz područja više u područje niže koncentracije. Difuzija se najbrže odvija u plinovima, sporije u tekućinama a najsporije u čvrstim tijelima. Difuzija je jedan od mehanizama (uz konvekciju i migraciju) odgovoran za transport mase u otopini. Teoretska osnova difuzije dana je Fickovim zakonom.

disocijacija    →   dissociation

Disocijacija je proces pri kojem se kemijska vrsta (molekula, ion i sl.) rastavlja na jednostavnije dijelove kao rezultat dodane energije (toplinska disocijacija) ili zbog djelovanja otapala (elektrolitička disocijacija). Disocijacija se može odvijati u plinovitoj, tekućoj ili krutoj fazi, ili se može dešavati u otopini. Primjer disocijacije je reverzibilna reakcija HI na visokoj temperaturi

Izraz disocijacija upotrebljava se i za reakcije ionizacije kiselina i baza u vodi. Primjerice, reakcija cijanovodične kiseline

često se piše kao disocijacija kiseline na ione

Einsteinova jednadžba    →   Einstein equation

Einsteinova jednadžba (E = mc²) kaže da svakom tijelu treba pripisati energiju koja je jednaka umnošku mase i kvadrata brzine svjetlosti. Na temelju te relacije može se zaključiti da su u jezgrama atoma sadržane goleme količine energije jer je gotovo sva masa atoma koncentrirana u njegovoj jezgri. Modernim rezultatima o raznim nuklearnim reakcijama, o cijepanju atoma, o dobivanju jednog dijela te energije u korisne svrhe (atomski reaktori) i u razorne (atomska bomba) ova je relacija svestrano potvrđena i predstavlja jednu od osnovnih zakonitosti u prirodi.