KEMIJSKI RJEČNIK

energija ionizacije    →   ionisation energy

Energija ionizacije jest energija potrebna da se elektron ukloni iz atoma. Energija ionizacije najmanja je za prvi elektron i za svaki idući raste jer se elektron sada uklanja s pozitivno nabijenog, a ne neutralnog atoma. Energija ionizacije opada u istoj skupini periodnog sustava s porastom atomskog broja elementa, a u istoj periodi raste s porastom atomskog broja.

vertikalna energija ionizacije    →   vertical ionisation energy

Vertikalna energija ionizacije je energija potrebna da se ukloni elektron iz atoma, molekule ili iona u plinovitoj fazi bez da se ukloni bilo koja jezgra. Vertikalna energija ionizacije je veća ili jednaka adijabatskoj energiji ionizacije.

ionizacija    →   ionisation

Ionizacija je nastajanje iona. Određena molekula ionizira u otopini, npr. kiselina ionizira kada se otopi u vodi.

Prijelaz elektrona također može izazvati ionizaciju, npr. natrij i klor reagiraju prijenosom valentnog elektrona s natrija na klor te tako nastaju ioni od kojih se sastoji kristalna rešetka natrijeva klorida.

apsorbirana doza    →   absorbed dose

Za svako je ionizirajuće zračenje apsorbirana doza (D) energija zračenja koju apsorbira jedinica mase neke tvari. Biološki učinak zračenja u ozračenom organizmu ne ovisi samo o dozi apsorbirane energije već i o vrsti zračenja. Mjerna jedinica za apsorbiranu dozu je grej (Gy).

akceptor    →   acceptor

Akceptori su spojevi, molekule ili ioni, koji primaju elektrone prilikom nastajanja kovalentne veze.

kiseli radikal    →   acid radical

Kiseli radikal je anion koji je preostao nakon što su vodikovi ioni uklonjeni iz kiseline.

aktinij    →   actinium

Aktinij je 1899. godine otkrio Andre Debierne (Francuska). Ime mu dolazi od grčke riječi aktis što znači zraka. To je mekani, srebrno bijeli metal. Reagira s vodom. Aktinij je radioaktivan i svijetli u mraku. Glavni izvor aktinija su uranijeve i torijeve rude, ali ga je danas jednostavnije dobiti umjetnim putem. Od ostalih aktinida odvaja se pomoću ionizmjenjivačkih smola. Otprilike je 150 puta aktivniji od radija i služi kao izvor neutrona.

anionski izmjenjivač    →   anion exchange

Anionski izmjenjivači zamjenjuju anione iz otopine s OH^- ionima. U svojoj strukturi imaju grupe bazičnog karaktera (-NH₂, -NRH, -NR₂, -NR₃⁺).

autokataliza    →   autocatalysis

Kod autokatalize produkt reakcije djeluje kao katalizator. Oksidacija oksalata s permanganatom u kiseloj otopini spora je reakcija

Mn²⁺-ioni kataliziraju ovu reakciju. Kada se reakcijom stvori dovoljna količina Mn²⁺-iona, reakcija se odvija trenutno.

baterija    →   battery

Baterija jest naprava koja pretvara kemijsku energiju u električnu. Proces na kojemu počiva rad baterije uključuje kemijske reakcije u kojima elektroni prelaze s jedne tvari na drugu, putem dvije polu-reakcije, od kojih jedna uključuje gubitak a druga dobitak elektrona. Baterija je elektrokemijski članak, podijeljen u dva polučlanak, a reakcija počinje kad se polučlanci spoje električki vodljivom stazom. Prijelaz elektrona iz jednog u drugi polučlanak odgovara električnoj struji. Svaki polučlanak sadrži i elektrodu. Elektroda koja daje elektrone u strujni krug kad se baterija izbija zove se anoda i negativni je terminal baterije. Elektroda koja, pak, prima elektrone zove se katoda i pozitivni je terminal baterije. Električni strujni krug zatvoren je elektrolitom, električki vodljivom tvari koja je smještena između elektroda i prenosi naboj između njih. U takozvanim mokrim člancima, elektrolit je tekućeg tipa a sadrži otopljene ione, čije gibanje stvara električnu struju; u suhim člancima elektrolit je čvrstog tipa - s mobilnim ionima kao nositeljima naboja, ili s ionskom otopinom unutar čvrste matrice.