glossary.periodni.com

KEMIJSKI RJEČNIK

Rezultati 561–570 od 588 za clay triangle

  • «
  • 55
  • 56
  • 57
  • 58
  • 59
  • »

prijenosna pipeta    →   volumetric pipette

Prijenosne (pune, trbušaste, volumetrijske) pipete upotrebljavaju se u volumetrijskoj analizi kada je potrebno točno uzeti manji volumen otopine uzorka ili reagensa. Gornja cijev prijenosne pipete ima na sebi prstenastu oznaku (marku) koja nam označava njen nazivni volumen. Oznaka temperature ima prefiks TD (to deliver) ili Ex (lat. iz) što znači da je pipeta baždarena na istjecanje ili izlijevanje tekućine. Usisavanjem (ustima, propipetom ili vodenom sisaljkom) povuče se tekućina malo iznad oznake i otvor pipete zatvori vrškom kažiprsta. Obriše se vanjska stjenka pipete i laganim popuštanjem kažiprsta tekućina se ispusti do oznake. Oznaka mora biti tangenta na donji rub meniskusa tekućine. Pipeta se prazni tako da maknemo kažiprst i pustimo da tekućina slobodno isteče, sačekamo još 15 s i na kraju lagano povučemo vrhom pipete po stjenci posude. Zabranjeno je ispuhivati pipetu.

Prijenosna pipeta
→ Preuzimanje slike visoke kvalitete

Wagnerova cijev    →   Wagner tube

Wagnerova cijev ili hvatač kapi sprječava prelazak kapljica destilata iz tikvice za destilaciju u kondenzacijsku komoru.

Wagnerova cijev (hvatač kapi)
→ Preuzimanje slike visoke kvalitete

boca štrcaljka    →   wash bottle

Plastična boca štrcaljka jest boca načinjena od polietilena niske gustoće (LDPE). Stiskanjem boce njen sadržaj snažnim mlazom izlazi kroz usku cjevčicu na vrhu boce.

Staklena boca štrcaljka jest boca opremljena s dvije staklene cijevi koje prolaze kroz čep. Duža od njih ide do dna boce a druga završava neposredno ispod čepa. Puhanjem u kraću cijevi može se mlazom vode koji izlazi iz druge cijevi nešto oprati ili isprati, primjerice talog na filtar papiru.

Staklena boca štrcaljka
→ Preuzimanje slike visoke kvalitete

voda    →   water

Voda (H2O) (vodikov oksid) binarni je spoj koji je pri sobnoj temperaturi bistra, bezbojna tekućina bez okusa i mirisa. Smrzava se u led pri 0 °C a vrije pri 100 °C. Voda je neophodna svim živim organizmima. Voda je najčešće korišteno otapalo.

Molekula vode
→ Preuzimanje slike visoke kvalitete

vodeni plin    →   water gas

Vodeni plin (plavi plin, sintetski plin) jest plin koji služi kao sirovina u sintezi organskih spojeva, kao gorivo kod varenja, proizvodnje stakla i u drugim industrijama gdje je potrebno razviti visoku temperaturu. Vodeni plin se proizvodi tako da se para prevodi preko užarenog ugljena ili koksa. Sastoji se uglavnom od ugljikova monoksida (CO) i vodika (H2) onečišćenih s malim količinama CO2, N2, CH4 i O2.

C(s) + H2O(g) →← CO(g) + H2(g)

ionski produkt vode    →   water ion product

Ionski produkt vode (Kw) je konstanta proizašla iz izraza za konstantu ravnoteže reakcije:

2H2O(l) →← H3O+(aq) + OH-(aq)
Kw = [H+][OH-]

Koncentracija tekuće vode je konstantna (55 moldm-3) i ne mijenja se tijekom reakcije.

Pri 25 °C ionski produkt vode iznosi:

Kw = [H+][OH-]= 1.0×10-14 mol2dm-6 = (Ka)(Kb)

valni broj    →   wavenumber

Valni broj je broj valnih ciklusa po jedinici udaljenosti. Na nesreću postoje dvije definicije valnog broja.

Valni broj, k, najčešće se definira kao

k =
2π / λ
=
ω / vp

gdje je λ valna duljina, vp fazna brzina vala a ω kružna frekvencija.

Manje česta definicija valnog broja je

k =
1 / λ

Uvijek se mora naglasiti koja se definicija koristi. Naširoko se koriste kod infracrvene spektroskopije i obično se izražavaju u cm-1.


tvrdoća vode    →   water hardness

Tvrdoća vode potječe od otopljenih soli kalcija i magnezija. Kalcij i magnezij nalaze se u prirodnim vodama u obliku hidrogenkarbonata, sulfata, klorida ili nitrata. Ove soli su štetne u vodama jer reagiraju sa sapunima, stvarajući netopive spojeve, a uz to se i talože na zagrijanim površinama kotlova i cijevi.

Prolazna tvrdoća, koju čine hidrogenkarbonati kalcija i magnezija, može se ukloniti zagrijavanjem vode duže vrijeme pri 90 °C do 100 °C, pri čemu se hidrogenkarbonat raspada na karbonat, ugljikov dioksid i vodu:

Ca(HCO3)2 →← CaCO3 + CO2 + H2O

Stalnu tvrdoću čine pretežno sulfati, kloridi i nitrati kalcija i magnezija. Ona se ne može ukloniti zagrijavanjem vode na temperaturu vrenja. Ukupna tvrdoća jednaka je zbroju prolazne i stalne tvrdoće. Prolaznu tvrdoću čini karbonatna tvrdoća (hidrogenkarbonati), a stalnu nekarbonatna tvrdoća.

Tvrdoća vode izražava se u njemačkim, engleskim ili francuskim stupnjevima ili u mg CaCO3 u 1 dm3 vode.

Klasifikacija voda
Tvrdoća Koncentracija
kalcijevog karbonata (mg/L)
Meka voda 0 to 75
Srednje tvrda voda 75 to 150
Tvrda voda 150 to 300
Jako tvrda voda over 300

Winklerova metoda    →   Winkler’s method

Winklerova metodaje nekoć bila uobičajena metoda koja se koristila za određivanje koncentracije otopljenog kisika titracijom. Sad se rijetko koristi zbog točnijih i jeftinijih oksigenometara.

Kisik u lužnatoj sredini oksidira manganov(II) hidroksid do manganova(IV) hidroksida. Kad se otopina zakiseli u prisustvu KJ oslobađa se ekvivalentna količina joda, koji se titrira otopinom natrijeva tiosulfata uz škrob kao indikator. Ove reakcije prikazuju sljedeće jednadžbe:

MnCl2 + 2KOH →← Mn(OH)2 + 2KCl
2Mn(OH)2 + O2 →← 2MnO(OH)2
MnO(OH)2 + 2KJ + 4HCl →← MnCl2 + 2KCl + J2 + 3H2O
J2 + 2Na2S2O3 →← 2NaJ + Na2S4O6

Određivanje kisika po ovoj metodi ometa prisustvo željezovih(II) i željezovih(III) soli, organskih tvari, nitrita, sulfida, sulfita i drugih redukcijskih i oksidacijskih tvari.


azbestna mrežica    →   wire mesh

Azbestna mrežica (žičana mrežica) koristi se za ravnomjerno širenje topline plamena u podnožju tijela koje zagrijavamo. Izrađena je od željezne žičane mrežice sa ili bez keramičke jezgre (nekad se stavljao azbest što se danas sve više izbjegava).

Tronožac s azbestnom mrežicom
→ Preuzimanje slike visoke kvalitete

  • «
  • 55
  • 56
  • 57
  • 58
  • 59
  • »


Citiranje ove stranice:

Generalić, Eni. "Clay triangle." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.

Share on Facebook Share on Google+ Share on Twitter Share on Reddit
Back to top

Rječnik

  • A
  • B
  • C
  • D
  • E
  • F
  • G
  • H
  • I
  • J
  • K
  • L
  • M
  • N
  • O
  • P
  • R
  • S
  • T
  • U
  • V
  • W
  • X
  • Z

Glosar

  • Literatura
  • IT projekt
  • Dodaj u glosar

Periodni sustav

  • Periodni sustav
  • JavaScript programi
  • Download
  • Članci i tablice

Galerija slika

  • Analitička kemija
  • Elektrode i ćelije
  • Geometrija molekula
  • Grafovi i tablice
  • Kristalni sustavi
  • Laboratorijski uređaji
  • Laboratorijsko staklo
  • Oznake opasnosti
  • Strukturne formule
  • Glosar
    • Literatura
    • IT projekt
    • Dodaj u glosar
  • Periodni sustav
    • Periodni sustav
    • JavaScript programi
    • Download
    • Članci i tablice
  • Galerija slika
    • Analitička kemija
    • Elektrode i ćelije
    • Geometrija molekula
    • Grafovi i tablice
    • Kristalni sustavi
    • Laboratorijski uređaji
    • Laboratorijsko staklo
    • Oznake opasnosti
    • Strukturne formule
  • ≡ Meni
    • Home
    • Periodni sustav
    • JavaScript programi
    • Galerija slika iz kemije
    • Download
    • Članci i tablice
    • Potraži
  • ∇ Rječnik
    • A
    • B
    • C
    • D
    • E
    • F
    • G
    • H
    • I
    • J
    • K
    • L
    • M
    • N
    • O
    • P
    • R
    • S
    • T
    • U
    • V
    • W
    • X
    • Z
  • hr Hrvatski
    • English
    • Hrvatski

Potražite u rječniku:

Copyright © 2004-2023 by Eni Generalic. Sva prava pridržana. | Disclaimer