KEMIJSKI RJEČNIK

valin    →   valine

Valin je hidrofobna aminokiselina s alifatskim pobočnim lancem. To je jedna od tri aminokiseline koje imaju razgranati pobočni lanac (druge dvije su leucin i izoleucin). Ovaj lanac nije reaktivan ali igra važnu ulogu u stabiliziranju bjelančevina svojim hidrofobnim interakcijama. Valin i treonin imaju približno isti oblik i volumen (hidroksilna skupina u treoninu zamijenjena je metilnom) i u strukturi bjelančevine teško ih je razlikovati. Valin je esencijalna aminokiselina koju ljudski organizam ne može sintetizirati te se mora unijeti preko hrane.

• Kratice: Val, V
• IUPAC ime: 2-amino-3-metilbutanska kiselina
• Molekularna formula: C₅H₁₁NO₂
• Molekularna masa: 117.15 g/mol

van der Waalsova jednadžba    →   van der Waals’ equation

Van der Waalsova jednadžba jest jednadžba stanja za realne plinove koja ima oblik:

gdje je P tlak, V_m je molarni volumen, T je temperatura, R je molarna plinska konstanta, a i b su karakteristični parametri tvari koji opisuju učinak privlačnih i odbojnih intermolekularnih sila.

van Hoffova jednadžba    →   van’t Hoff equation

Van Hoffova jednadžba jest jednadžba koja pokazuje ovisnost konstante ravnoteže kemijske reakcije K o temperaturi:

gdje je Δ_rH° standardna entalpija reakcije, R molarna plinska konstanta a T je temperatura.

vidljivo zračenje    →   visible radiation

Ljudsko oko zapaža samo elektromagnetsko zračenje u području valnih duljina od 400 nm do 760 nm. Taj uski dio elektromagnetskog spektra naziva se vidljivo zračenje. Vidljiva (bijela) svjetlost smjesa je svjetlosti svih boja koja se, pomoću staklene prizme, može rastaviti na sastavne boje - spektar vidljive svjetlosti, a svaka boja odgovara određenom području valnih duljina:

brzina    →   velocity

Ako se materijalna točka (čestica, sitno tijelo) giba tako da joj se položajni vektor mijenja od nekog početnog r_p do konačnog r_k, onda je pomak, Δr, materijalne točke

Srednja brzina materijalne točke, v, definira se kao kvocijent pomaka, Δr, i vremenskog intervala, Δt, u kojemu je taj pomak nastao:

Trenutačna brzina, v, dobiva se kao granična vrijednost srednje brzine kad se Δt približava nuli:

Brzina je vektorska veličina. Ako nacrtamo stazu materijalne točke kao krivulju u koordinatnom sustavu, trenutačna brzina u bilo kojoj točki krivulje je uvijek u smjeru tangente na krivulju. Srednja brzina jest, pak, vektor istog smjera kao i vektor pomaka, Δr.

SI jedinica za brzinu je m s^-1.

Volta, Alessandro    →   Volta, Alessandro

Alessandro Giuseppe Antonio Anastasio Volta (1745.-1827.), talijanski je fizičar koji je napravio prvu bateriju (Voltin stup) 1800. godine. Izumio je elektrofor, uređaj koji bi se električki napunio trljanjem i mogao je prenositi električni naboj na druge objekte. Baveći se elektrostatikom otkrio je povezanost kapaciteta, napona i naboja kondenzatora. Volta je također otkrio i izolirao plin metan (CH₄). U njegovu čast je jedinica za napon nazvana volt.

Voltin stup    →   voltaic pile

Voltin stup bio je prvi uređaj koji je proizvodio kontinuiranu električnu struju. Talijanski fizičar Alessandro Volta (1745.-1827.) sastavio ga je 1800. od naizmjenično složenih diskova srebra i cinka odvojenih kartonom namočenim slanom vodom. Svaki sloj povećavao je napon stupa za određeni fiksni iznos.

volumenska koncentracija    →   volume concentration

Volumenska koncentracija (σ) jednaka je omjeru volumena (V_A) otopljene tvari i volumena (V) otopine. Volumenska koncentracija razlikuje se od volumenskog udjela zbog toga što je zbroj volumena sastojaka skoro uvijek različit od volumena otopine.

volumenski udio    →   volume fraction

Volumenski udio (φ) jednak je omjeru volumena (V_A) otopljene tvari i zbroja volumena (V_i) svih tvari u otopini.

Volumenski udio je brojčana, bezdimenzijska veličina i često se izražava kao postotak (% = 1/100), promil, (‰ = 1/1 000) ili dio na milijun, (ppm = 1/1 000 000 - parts per million).

odmjerna tikvica    →   volumetric flask

Odmjerne tikvice su staklene boce, kruškastog oblika s dugim uskim vratom i ravnim dnom. U većini slučajeva odmjerne tikvice imaju brušeni stakleni čep. Oznaka volumena je fluoridnom kiselinom urezana uokrug vrata da se izbjegne paralaksa (tikvica se namjesti tako ispred očiju da se vidi samo ravna crta). Tikvica je ispravno napunjena kad se donji rub meniskusa podudara s crtom na vratu tikvice. Služe za pripravu točno poznatog volumena otopine uzorka i standardnih otopina reagensa. Na svakoj je tikvici, uz volumen, označena i temperatura na kojoj je tikvica baždarena. Oznaka temperature ima prefiks TC (to contain) ili In (lat. u) što znači da je tikvica baždarena ulijevanjem.