KEMIJSKI RJEČNIK

kulon    →   coulomb

Kulon (C) je SI jedinica za električni naboj. Jednaka je količini električnog naboja što u jednoj sekundi prođe kroz presjek vodiča kojim teče stalna električna struja od jednog ampera (C = A s). Ime je dobila po francuskom fizičaru C. A. Coulombu (1736.-1806.).

Coulombov zakon    →   Coulomb’s law

Privlačna sila između dva suprotna električna naboja upravo je razmjerna količini elektrike pozitivnog naboja q₁ i negativnog naboja q₂, a obrnuto razmjerna kvadratu udaljenosti naboja r

gdje je ε_o permitivnost vakuuma (dielektrična konstanta vakuuma) i jednaka je

kulometar    →   coulometer

Kulometar je vrsta elektrolizne ćelije koja služi za mjerenje količine elementa oslobođenog za vrijeme elektrolize.

kovalentna veza    →   covalent bond

Kovalentna veza nastaje stvaranjem zajedničkih elektronskih parova. Svaki atom daje po jedan elektron, stvarajući zajednički elektronski par koji pripada i jednoj i drugoj jezgri povezujući oba atoma (H· + ·H = H:H ili H-H).

krekiranje    →   cracking

Krekiranje je proces pri kojem se iz ugljikovodika veće relativne molekulske mase dobivaju ugljikovodici manje relativne molekulske mase (posebno kod rafiniranja nafte).

kritična točka    →   critical point

Kritična točka je točka na faznom dijagramu dvofaznog sustava u kojoj dvije faze imaju jednaka svojstva i zbog toga čine jednu fazu. U kritičnoj točki za tekuću i plinovitu fazu čiste tvari nestaje razlika između tekućine i plina i u njoj završava krivulja napona pare. Koordinate ove točke jesu kritična temperatura i kritični tlak. Iznad kritične temperature fluid se ne može ukapljiti.

kritični tlak    →   critical pressure

Kritični tlak je tlak fluida u njegovoj kritičnoj točki.

kritična temperatura    →   critical temperature

Kritična temperatura je maksimalna temperatura pri kojoj se plin može prevesti u tekuće stanje. Iznad kritične temperature tvar je u plinovitom agregatnom stanju neovisno o vanjskom tlaku.

lončić za žarenje    →   crucible

Lončići za žarenje koriste se za žarenje malih količina čvrstih tvari u pećima. Obično se izrađuju se od porculana, platine, nikla ili željeza.

sirova nafta    →   crude oil

Sirova nafta (zemno ulje) nastala je raspadanjem organskih tvari prvenstveno životinjskog, ali i biljnog porijekla koje su se istaložile na dnu plićih dijelova bivših mora i oceana. Sastoji se od različitih ugljikovodika s dodatkom nešto spojeva kisika, dušika i sumpora. Ovisno o vrsti ugljikovodikovih spojeva razlikuje se nafta metanske, naftenske i aromatske osnove. Nafta se vadi pomoću bušotina, koje mogu biti na kopnu i moru. Osnovni derivati nafte su: rafinerijski plin, ukapljeni plin, benzini, petrolej, plinska ulja, loživa ulja, maziva, motorna ulja.