KEMIJSKI RJEČNIK

Buchnerova tikvica    →   Buchner flask

Büchnerova tikvica (boca za odsisavanje) jeste Erlenmeyerova tikvica debelih stijenki koja na sebi ima priključak za spajanje na izvor vakuuma (vodenu sisaljku, vakuum pumpu).

Buchnerov lijevak    →   Buchner funnel

Büchnerov lijevak je naprava koja se koristi za vakuum filtraciju. Sastoji se od cilindričnog porculanskog lijevka (može biti i stakleni ili plastični) s perforiranom pločom na koju se stavlja ravni filtar papir. Buchnerov lijevak se stavlja na bocu za odsisavanjem a vakuum se osigurava pomoću vakuum pumpe ili vakuum sisaljke. Ime je dobio po njemačkom kemičaru Ernst Wilhelm Büchneru (1850.-1925.) koji ga je izumio 1885.

Bunsenov plamenik    →   Bunsen burner

Bunsenov plamenik standardni je izvor topline u laboratoriju. Faradayev izum usavršio je njemački kemičar Roberts Bunsen (1811.-1899.) za potrebe svojih radova na spektroskopiji. Bunsenov plamenik sastoji se od metalne cijevi kroz koju se usmjerava mlaz plina i postolja. Zrak se uvlači kroz otvore na dnu cijevi prekrivene prstenom kojim se regulira protok zraka. Kada prsten potpuno prekriva otvore plamenik gori žutim sigurnosnim plamenom. Uz potpuno slobodne otvore, u cijevi je dovoljno zraka i plin gori plavim plamenom koji dostiže temperature od 1 500 °C. Bunsenovim plamenikom može se zagrijava izravno plamenom ili posredno preko azbestne mrežice i vodene kupelji.

Bunsen, Robert Wilhem    →   Bunsen, Robert Wilhem

Robert Wilhem Bunsen (1811.-1899.) njemački je kemičar koji je imao profesuru u Kasselu, Marburgu i Heidelbergu. Njegova rana istraživanja na organometalnim spojevima arsena dovela su, zbog eksplozije, do gubitka jednog oka. Bunsenov najvažniji rad je razvoj nekoliko tehnika za odvajanje, identificiranje i mjerenje različitih tvari. Unaprijedio je galvanski članak kako bi mogao izolirati čiste metale - Bunsenov članak.

Osnovni komad laboratorijskog pribora, plamenik koji nosi njegovo ime, nije izumio on već je unaprijedio Faradayev izum za potrebe svojih istraživanja spektroskopije. Kombinacijom Bunsenovog plamenika i staklene prizme (Bunsen-Kirchhoffov spektroskop) zajedno s njemačkim fizičarom Gustavom Kirchoffom otkrio je cezij (1860.) i rubidij (1861.).

bireta    →   burette

Bireta je graduirana staklena cijev koja na donjoj strani ima stakleni pipac pomoću kojeg se može ispustiti točno određena količina tekućine. Unutrašnji promjer birete mora u čitavoj dužini biti jednak jer o tome ovisi točnost mjerenja volumena. Birete se prvenstveno koriste u volumetrijskoj analizi za titraciju sa standardnom otopinom reagensa. Najčešće se koristi Schellbachova bireta od 50 mL s podjelom na 0.1 mL. Svaka bireta je kalibrirana na izljev. Za serijska određivanja upotrebljavaju se automatske birete.

Butler-Volmerova jednadžba    →   Butler-Volmer equation

Butler-Volmerova jednadžba jest temeljna jednadžba elektrokemijske kinetike koja daje ovisnost gustoće struje o potencijalu elektrode. Razlika potencijala elektrode kod kojeg teče struja i ravnotežnog potencijala elektrode (E – E°) naziva se aktivacijski prenapon, η. Prenapon će biti veći od nule u slučaju anodnih reakcija, a manji od nule u slučaju katodnih reakcija.

gdje je i_o gustoća struje izmjene, η je prenapon (η = E - E_o), n je broj elektrona, α_C je prijenosni broj kationa a α_A prijenosni broj aniona

kalandriranje    →   calendering

Kalandriranje je proces oblikovanja materijala u tanke filmove (foliju) njegovim provlačenjem između zagrijanih valjaka.

kalomel elektroda    →   calomel electrode

Kalomel elektroda referentna je elektroda temeljena na polureakciji

Tablica: Ovisnost potencijala kalomel elektrode o temperaturi i koncentraciji KCl prema standardnoj vodikovoj elektrodi

kalorimetar    →   calorimeter

Kalorimetar je uređaj za određivanje količine topline koja se oslobađa ili troši tijekom neke kemijske reakcije. Služi i za određivanje specifične topline.

kandela    →   candela

Kandela (cd) je osnovna SI jedinica za svjetlosnu jakost.

Kandela je svjetlosna jakost, u danom smjeru, koju emitira izvor monokromatskog zračenja frekvencije 540×10¹² Hz i čiji intenzitet zračenja u tom smjeru iznosi 1/683 vati po steradijanu.