KEMIJSKI RJEČNIK

nepolarna molekula    →   nonpolar molecule

Nepolarne molekule su molekule kod kojih ne dolazi do razdvajanja naboja, tako da ne postoji pozitivni i negativni kraj molekule. Primjerice Cl₂ je nepolarna molekula (jer je sastavljena od istih atoma), CH₄ je također nepolarna molekula (zbog svoje simetrije). Nepolarne molekule ne otapaju se u vodi jer ne mogu stvarati vodikove veze (hidrofobne su) ali se otapaju u lipidima i mastima (lipofilne su).

nuklearna magnetska rezonancija    →   nuclear magnetic resonance

Nuklearna magnetska rezonancija (NMR) tip je radiofrekventne spektroskopije koji je temeljen na magnetskom polju koje se stvara vrtnjom električki nabijenih atomskih jezgra. To nuklearno magnetsko polje prouzročeno je interakcijom s vrlo velikim (1 T - 5 T) magnetskim poljem instrumenta. NMR tehnika primjenjuje se za proučavanje elektronske gustoće i kemijskih veza i postala je osnovni istraživački alat za određivanje struktura u organskoj kemiji.

nukleotid    →   nucleotide

Nukleotidi su osnovne strukturne jedinice nukleinskih kiselina. Sastoje se od dušične baze izvedene iz pirimidina ili purina, pentoze, šećera s pet ugljikovih atoma i fosfata. Skupina od tri nukleotida naziva se kodon.

oktaedarska geometrija molekule    →   octahedral molecular geometry

Oktaedarska geometrija molekule (kvadratni bipiramidalni oblik) opisuje onaj oblik molekule kod kojeg su šest atoma ili liganada simetrično vezani na centralni atom. Molekula sumporovog heksafluorida (SF₆) ima oktaedarsku geometriju molekule. Sumporov atom i četiri atoma fluora smješteni su u jednoj ravnini s kutom od 90° među vezama. Preostala dva fluorova atoma smještena su okomito na ovu ravninu s obje njene strane. Oktaedarski raspored elektronskih orbitala posljedica je sp³d² (ili d²sp³) hibridizacije na centralnom atomu.

pravilo okteta    →   octet rule

Pravilo okteta kaže da se kemijska svojstva elemenata redovito ponavljaju s porastom atomske mase i da su svojstva svakog osmog elementa slična. Budući da svi plemeniti plinovi osim helija imaju po osam elektrona u svojoj vanjskoj ljusci, takva se stabilna elektronska konfiguracija zove pravilo okteta. U kemijskim reakcijama atomi elemenata imaju tendenciju da reagiraju na način da postignu elektronsku konfiguraciju plemenitog plina koji im je najbliži u periodnom sustavu elemenata. Postoji mnogo iznimaka ovog pravila.

omega-3 masne kiseline    →   omega-3 fatty acids

Omega-3 masne kiseline su polinezasićene masne kiseline (imaju više od jedne dvostruke veze). Ime omega-3 kaže nam da se prva dvostruka veza nalazi na trećem ugljikom atomu (n-3) od metilnog kraja (-CH₃) molekule (omega kraja). Tri najvažnije omega-3 masne kiseline su alfa-linolenska kiselina (ALA, 18:3n-3), eikosapentenska kiselina (EPA, 20:5n-3) i dokosaheksaenska kiselina (DHA, 22:6n-3). ALA se može naći u biljkama a EPA i DHA nalaze se u ribama.

Omega-6 u imenu masne kiseline kaže da se prva dvostruka veza nalazi između šestog i sedmog ugljikovog atoma brojeći od metilenskog kraja masne kiseline (omega kraja).

orbitala    →   orbital

Orbitala je područje oko atoma ili molekule u kojem je vjerojatnost nalaženja elektrona najveća.

Moguće atomske orbitale odgovaraju podljuskama atoma. Tako postoji jedna s-orbitala za svaku ljusku (orbitalni kvantni broj l = 0). Zatim su tu tri p-orbitale (koje odgovaraju trima vrijednostima l) i pet d-orbitala.

oksidacijski broj    →   oxidation number

Atomi mogu u vezu angažirati jedan ili više elektrona. Valenciju atoma, koja proizlazi iz stehiometrijskog odnosa međusobno spojenih atoma, nazivamo stupnjem oksidacije ili oksidacijskim brojem. Oksidacijski broj atoma u elementarnom je stanju nula. Atom veće elektronegativnosti ima negativan, a atom manje elektronegativnosti pozitivan oksidacijski broj.

kisik    →   oxygen

Kisik je 1774. godine otkrio Joseph Priestley (Engleska). Ime mu je dao Lavoisiera od grčke riječi oxys što znači oštar ili kiseo i riječi genes što znači tvoriti. To je plin bez boje i mirisa i ekstremno je reaktivan. Stvara okside sa svim ostalim elementima izuzev plemenitih plinova. Kisik je nezapaljivi plin ali podržava gorenje. Nešto je teži od zraka i dobro se otapa u vodi, topljivost mu je oko 3 % (volumna). Javlja se u dvije alotropske modifikacije, kao dvoatomna i kao troatomna molekula (ozon). I jedna i druga su jaka oksidacijska sredstva. Topljivost ozona u vodi je gotovo 50 puta veća nego topljivost dvoatomnog kisika. Kisik je najrasprostranjeniji element Zemljine kore. Skoro polovica mase je kisik, a po broju atoma je brojniji nego svi ostali elementi zajedno. Kisik se industrijski dobiva ili frakcijskom destilacijom ukapljenog zraka ili elektrolizom vode. Najčešće se upotrebljava kao oksidacijsko sredstvo.

ozon    →   ozone

Ozon je alotropska modifikacija kisika kod koje se kisik pojavljuje u molekulama koje se sastoje od tri atoma. Nastaje u atmosferi prilikom električnih pražnjenja i djelovanjem ultraljubičastih zraka.

Ozon je modrikasti plin karakterističnog mirisa. Topljivost u vodi mu je oko 50 puta veća nego kisika. Poslije fluora najjače je oksidacijsko sredstvo.