KEMIJSKI RJEČNIK

atmosfera    →   atmosphere

1. Atmosfera je stupac zraka koji se pruža nekoliko stotina kilometara iznad površine Zemlje. Gustoća zraka smanjuje se s visinom. Atmosfera se sastoji od 78 % dušika, 21 % kisika i 0.9 % argona. Ostatak (0.1 %) čine ozon, vodena para, ugljikov dioksid, metan, helij i neon. Atmosfera je podijeljena u različita područja. Dva najniža sloja, troposfera (sloj najbliži Zemljinoj površini) i stratosfera, sadrže više od 99 % svih molekula u atmosferi.

2. Standardna atmosfera (atm) je zastarjela jedinica za tlak koja je jednaka tlaku zraka mjerenom kod srednje razine mora.

1 atm = 101 325 Pa

Tehnička atmosfera (at) je stara jedinica za tlak iz MKpS sustava.

1 at = 98 066.5 Pa

1 atm = 1.033 227 453 at

standardna atmosfera    →   standard atmosphere

Vidi Atmosfera

tehnička atmosfera    →   technical atmosphere

Vidi Atmosfera

atmosferski tlak    →   atmospheric pressure

Atmosferski tlak je tlak kojeg izaziva težina zraka iznad bilo kojeg dijela zemljine površine. Na razini mora atmosfera drži stupac žive od 760 mm. Povećanjem visine atmosferski tlak opada. Standardna vrijednost atmosferskog tlaka na razini mora u SI jedinicama iznosi 101 325 Pa.

zračni striping    →   air stripping

Zračni striping je proces kojim se uklanjaju hlapljivi organski zagađivači iz podzemnih voda. Voda se raspršuje na vrhu tornja napunjenog materijalom velike površine. Zrak se uvodi na dnu i iz vode koja se cijedi s vrha tornja izvlači hlapljive tvari. Zrak se s vrha tornja ispušta direktno u atmosferu ili se uvodi u sustav zračnih filtera koji iz njega uklanjaju opasne spojeve.

argon    →   argon

Argon su 1894. godine otkrili Lord Raleigh i Sir William Ramsay (Škotska). Ime mu dolazi od grčke riječi argos što znači neaktivan. To je kemijski inertan, jednoatomni nezapaljivi plin bez boje i mirisa. Ne spaja s drugim elementima izuzev s fluorom. Argon se dobiva frakcijskom destilacijom tekućeg zraka. Upotrebljava se za zavarivanje kada je potrebno osigurati inertnu atmosferu.

gorenje    →   combustion

Gorenje je pojava koja se vidi kada se tvar spaja s kisikom u prisutnosti plamena popraćena oslobađanjem topline i svjetlosti. Gorenje zahtijeva gorivo i kisik (zrak) i može se dogoditi na otvorenom kao što je to vatra ili u zatvorenom sustavu kao što je motor automobila.

kozmičke zrake    →   cosmic rays

Kozmičke zrake su čestice izvanredno velike energije od 10¹⁵ eV do 10¹⁷ eV, koje dolaze na Zemlju iz svemira kao produkt nuklearnih reakcija u zvijezdama. Kozmičke zrake sastoje se od izvanredno brzih protona i jezgara težih atoma. U nuklearnim reakcijama s atomskim jezgrama u atmosferi promijene se pa na Zemljinu površinu stižu kao nuklearne čestice, elektroni i fotoni.

ledište    →   freezing point

Ledište je temperatura pri kojoj tekućina prelazi u čvrsto agregatno stanje pri normalnom tlaku.

Vidi Talište

geokemija    →   geochemistry

Geokemija je znanost koja proučava kemijski sastav Zemlje. Proučava obilatost pojedinih elemenata i njihovih izotopa, te njihovu distribuciju u okolišu (litosferi, atmosferi, biosferi i hidrosferi).