KEMIJSKI RJEČNIK

abrazija    →   abrasion

Abrazija (lat. abrasio - struganje) je proces pri kojem se s čvrstih površina trenjem odstranjuju sitne čestice materije.

abraziv    →   abrasive

Abrazivi (lat. abrasio - struganje), tvari velike tvrdoće koje struganjem ili trljanjem mogu s čvrstih površina odstraniti sitne čestice materije. Upotrebljavaju se za brušenje, poliranje i čišćenje.

koloidni mlin    →   colloid mill

Koloidni mlinovi su naprave za pripremanje disperzija veoma sitnih (dimenzija manjih od jednog mikrometra) čvrstih ili tekućih tvari u tekućinama. Najčešći su tip koloidnih mlinova disk-mlinovi. Smjesa čvrste tvari i tekućine (ili dviju tekućina) prolazi kroz mali razmak između dva diska koji veoma brzo rotiraju. Koloidni se mlinovi upotrebljavaju u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji kao i u proizvodnji boja.

emulzija    →   emulsion

Emulzije su koloidni sustavi u kojima su sitne kapljice jedne tekućine dispergirane u drugoj tekućini (npr. ulje u vodi ili voda u ulju). Ovakvi sustavi zahtijevaju prisutnost emulgatora koji će stabilizirati dispergirane čestice.

glutamin    →   glutamine

Glutamin je neutralna aminokiselina s polarnim pobočnim lancem. On je važni nositelj amonijaka i sudjeluje u sintezi uree. Važan je prekursor za sintezu purina i pirimidina. Glutamin ne spada u esencijalne aminokiseline ali to može postati u izvanredni situacijama, primjerice kod intenzivnih treninga, opeklina ili bolesti probanog sustava. Sintetizira se iz glutamata i amonijaka u prisutnosti enzima glutamin sintetaze.

• Kratice: Gln, Q
• IUPAC ime: 2,5-diamino-5-oksopentanska kiselina
• Molekularna formula: C₅H₁₀N₂O₃
• Molekularna masa: 146.14 g/mol

vapnenac    →   limestone

Vapnenac je sedimentna stijena koja se sastoji od sitnih kristalića kalcita (CaCO₃). Više od 10 % svih taložnih stijena su vapnenci. Vapnenac može biti organskog i anorganskog porijekla. Može nastati taloženjem ostataka vapnenastih ljuštura i kostura morskih organizama ili precipitacijom iz voda bogatih kalcijevim hidrogenkarbonatom.

Kalcijev karbonat je netopljiv u čistoj vodi, ali se otapa u vodi koja sadrži CO₂

Otapanjem vapnenca nastaju špilje i ponori a taloženjem sedrene barijere i špiljski ukrasi (stalagmiti i stalaktiti). Cijeli proces otapanja i ponovnog taloženja je jako spor i može trajati stotine godina.

papir    →   paper

Papir su tanki listovi materijala dobiveni iz celulozne pulpe. Celuloza se dobiva iz usitnjene drvne mase ili starih tkanina, izbjeljuje klornim vapnom i suši na pokretnim sitima ili između valjaka. Uglavnom se upotrebljava kao papir za pisanje, tisak i kartonsku ambalažu.

materijalna točka    →   point-like object

Materijalna točka je naziv za objekt (tijelo), uobičajen u kinematici. Dimenzije objekta kojeg zovemo materijalnom točkom, česticom ili sitnim tijelom možemo zanemariti pri proučavanju njegova gibanja.

smog    →   smog

Smog je mješavina dima i magle. Izraz je koristi za opisivanje gradske magle u kojoj je veliki omjer čvrstih čestica (sitnih dijelova ugljika iz ispuha automobila) a također i visoka koncentracija sumporovih i dušikovih plinovitih spojeva.

brzina    →   velocity

Ako se materijalna točka (čestica, sitno tijelo) giba tako da joj se položajni vektor mijenja od nekog početnog r_p do konačnog r_k, onda je pomak, Δr, materijalne točke

Srednja brzina materijalne točke, v, definira se kao kvocijent pomaka, Δr, i vremenskog intervala, Δt, u kojemu je taj pomak nastao:

Trenutačna brzina, v, dobiva se kao granična vrijednost srednje brzine kad se Δt približava nuli:

Brzina je vektorska veličina. Ako nacrtamo stazu materijalne točke kao krivulju u koordinatnom sustavu, trenutačna brzina u bilo kojoj točki krivulje je uvijek u smjeru tangente na krivulju. Srednja brzina jest, pak, vektor istog smjera kao i vektor pomaka, Δr.

SI jedinica za brzinu je m s^-1.