KEMIJSKI RJEČNIK

srodnost    →   congener

Srodnost je izraz u kemiji koji se odnosi na jednu od mnogih varijanati ili konfiguracija zajedničke kemijske strukture. Elementi iz iste grupe u periodnom sustavu elemenata srodni su. Npr. natrij i kalij su srodni elementi.

atom    →   atom

Atom (grč. nedjeljiv) je najsitnija čestica kemijskog elementa koja se kemijskim putem ne može dalje rastavljati. Rutherford-Bohrov model prikazuje atom kao pozitivno nabijenu jezgru veličine oko 10^-14 m sastavljenu od protona (pozitivnih čestica) i neutrona (neutralnih čestica) oko koje kruže negativno nabijeni elektroni. Broj protona i elektrona jednak je tako da je atom električki neutralna čestica. Promjer atoma je oko 10^-10 m.

beta-čestica    →   beta particle

Beta-čestice su nabijene čestice s masom koja je 0.0005 mase protona. Izlijeću iz jezgre s energijom od 0 MeV do 4 MeV. Domet je beta-čestica oko 10 m ali im je sposobnost ionizacije osjetno manja od alfa-čestica.

Ako iz jezgre radioaktivnog elementa izađe beta-čestica, nastaje novi element kojem se redni broj poveća za jedan a atomska masa mu ostane nepromijenjena. Primjerice raspadom ugljika-14 nastaje dušik-14, elektron i antineutrino:

Biot-Savartov zakon    →   Biot-Savart law

Magnetsko polje B vodiča kojim teče struja može se odrediti uz pomoć Biot-Savartovog zakona. Doprinos magnetskom polju na udaljenosti r od strujnog elementa IdL dan je izrazom:

u kojem je μ₀ permeabilnost. Uloga permeabilnosti u magnetostatici vrlo je slična ulozi permitivnosti u elektrostatici. Da bi se odredilo ukupno magnetsko polje B (doprinos cijelog vodiča), potrebno je integrirati doprinose svih strujnih elemenata duž vodiča. Za magnetsko polje dugog ravnog vodiča kojim teče struja I, Biot-Savartov zakon daje sljedeći izraz:

SI jedinica za magnetsko polje je tesla (T).

Permeabilnost μ₀ ima vrijednost 4π×10^-7 T m A^-1.

francij    →   francium

Francij je 1939. godine otkrila Marguerite Perey (Francuska). Ime mu je dala M. Perey u čast svoje domovine Francuske. Francij je radioaktivan element. Najstabilniji izotop (²²³Fr) ima vrijeme poluraspada od 22 minute. Francij nastaje kao produkt radioaktivnog raspada aktinija. U tragovima je pronađen u uranovim rudama.

Bohrov magneton    →   Bohr magneton

Bohrov magneton (μ_B) atomska je jedinica za magnetski moment, definirana kao

gdje je h Planckova konstanta, m_e masa elektrona a e elementarni naboj.

Born-Haberov kružni proces    →   Born-Haber cycle

Born-Haberovim kružnim procesom izračunava se energija kristalne rešetke. Ova metoda temelji se na termodinamičkom principu da prilikom prijelaza nekog kemijskog sustava iz jednog stanja u drugo ukupna oslobođena (ili apsorbirana) energija ne ovisi o putu reakcije. Za spoj MX energija kristalne rešetke je entalpija reakcije

Toplina nastajanja kristala spoja MX iz elemenata je entalpija reakcije

Zbrajanjem entalpija za svaki korak procesa nastajanja kristala iz elementa može se izračunati energija kristalne rešetke. Ti koraci jesu:

1) Atomizacija metala

2) Atomizacija nemetala

3) Ionizacija metala

Ovo se dobiva iz energije ionizacije.

4) Ionizacija nemetala

Ovo je elektronski afinitet.

5) Nastajanje kristala

Zbrajanjem procesa od 1 do 5 dobijemo

iz čega se može izračunati energija kristalne rešetke ΔH_L.

mjed    →   brass

Mjed je legura bakra i cinka sa sadržajem cinka od 5 % do 40 % koja je poznata od pretpovijesnih vremena, davno prije otkrića cinka. Proizvodila se taljenjem bakra s kalaminom, cinkovom rudom. Kovkost mjedi dostiže maksimum s oko 30 % cinka a vlačna čvrstoća s 45 % iako ova svojstva jako ovise o mehaničkoj i toplinskoj obradi legure. Otporna je na koroziju i od nje se izrađuju različiti ukrasni predmeti, muzički instrumenti, ventili i adapteri za vodovodne cijevi, vijci i sl.

Čistim binarnim legurama bakra i cinka dodaju se često i drugi elementi, kao npr. olovo radi bolje mehaničke obradivosti. Dodatkom aluminija, željeza i mangana dobiva se visokokvalitetna mjed velike čvrstoće i otpornosti na koroziju. Mjed koja sadrži do 2 % kositra otporna je na koroziju u morskoj vodi i često se koristi u brodogradnji.

nečista tvar    →   impure substance

Nečista tvar je svaka tvar koja u sebi sadrži tragove drugog elementa ili spoja.

nečistoća    →   impurity

Nečistoće su tragovi drugog elementa ili spoja u nečistoj tvari.