Mineralne vode su izvorne vode koje sadrže više od 0.1 % otopljenih čvrstih tvari ili imaju temperaturu iznad 20 °C, terme, ili su radioaktivne. Mnoge mineralne vode imaju ljekovita svojstva pa se koriste za piće i kupke.
Molarni volumen je volumen koji zauzima jedan mol tvari. Volumen plina, uz standardne uvjete (temperatura 0 °C i tlak 101 325 Pa), iznosi 22.4 dm3mol-1.
Monotropija je polimorfizam u kojem postoji samo jedan stabilan oblik. Drugi oblici su nestabilni i ne postoji temperatura pretvorbe između njih.
Konstanta ravnoteže (K) prvi put se pojavljuje u zakonu o djelovanju masa koji su 1863. formulirali norveški kemičari C.M. Guldberg i P. Waage. Reverzibilna kemijska reakcija prikazana jednadžbom
u ravnoteži je onda kada je brzina napredne reakcije jednaka brzini povratne reakcije.
Konstanta ravnoteže definirana je odnosom ravnotežnih aktiviteta produkata i reaktanata
Kod praktičnih mjerenja često se aktiviteti zamjenjuju koncentracijama
Za reakcije u plinskoj fazi umjesto koncetracija upotrebljavaju se parcijalni tlakovi
Termodinamička konstanta K nema jedinicu, dok jedinica za Kp i Kc ovisi o broju molekula koje se pojavljuju u stehiometrijskoj jednadžbi (a, b, c i d).
Veličina konstante ravnoteže ovisi o temperaturi. Ako je napredna reakcija egzotermna, konstanta ravnoteže smanjuje se povećanjem temperature. Što je veća konstanta ravnoteže neke kemijske reakcije, to je ravnoteža više pomaknuta na stranu stvaranja produkata reakcije. Položaj uspostavljene ravnoteže može se mijenjati, ali ne i konstanta. Sustav u ravnoteži brani se od promjene tako da nastoji poništiti vanjski utjecaj (Le Chatelierov princip).
Konstanta ravnoteže kemijske reakcije izravno je proporcionalna promjeni standardne Gibbsove slobodne energije
Normalno vrelište je temperatura pri kojoj je tlak pare tekućine 101 325 Pa.
Parcijalni tlak je tlak što bi ga imala jedna komponenta plinske smjese da se sama nalazi u istom volumenu pri istoj temperaturi.
Polimorfni prijelaz je reverzibilni prijelaz čvrste kristalne faze pri određenoj temperaturi i tlaku u drugu fazu istog kemijskog sastava ali različite kristalne strukture. Na primjer, prijelaz kvarca (SiO2) pri 1 143 K u tridimite i pri 1 743 K u kristobalit.
Masti su esteri glicerola i dugolančanih karbonskih kiselina (viših masnih kiselina). Primarna uloga masti u ljudskom organizmu jest uloga energetskog izvora (iz njih se dobije dvaput više energije nego iz ugljikohidrata). Masti mogu biti zasićene ili nezasićene. Zasićene masti uglavnom su u čvrstom stanju pri sobnoj temperaturi (maslac, mast, loj) dok su nezasićene uglavnom tekućine (ulja).
Nezasićene masti obično su biljnog porijekla, iako i riblja ulja također mogu imati visok postotak nezasićenih masnih kiselina. Biljna ulja mogu se očvrsnuti hidrogenacijom, tj. adicijom vodika na dvostruke veze. Hidrirana biljna ulja su često prisutna u margarinima.
Hidrolizom masti s natrijevim hidroksidom nastaje glicerol i sapun (mješavina natrijevih soli viših masnih kiselina).
Generalić, Eni. "Celsius temperature scale." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav