1. Obrastanje je nakupljanje netopljivih naslaga (bakterija, koloida, oksida) na cijevima izmjenivača topline.
2. Obrastanje je nakupljanje morskih organizama na uronjenoj metalnoj površini.
Cistein je neutralna aminokiselina s polarnim pobočnim lancem. Zbog reaktivnosti tiolne skupine cistein ima brojne uloge u bjelančevinama. Osim što djeluje kao snažni nukleofil i ligand u kompleksima sa željezom i cinkom, najvažnije svojstvo cisteina je stvaranje disulfidne veze. Disulfidna veza igra važnu ulogu u stabilizaciji bjelančevina stvarajući čvrste veze među lancima, što je posebno važno za formiranje sekundarne i tercijarne strukture. Cistein se lako oksidira i pri tome nastaje kovalentno povezani dimer ove aminokiseline, cistin, u kojem su dvije molekule cisteina povezane disulfidnom vezom. Ostaci koji su povezani disulfidnim vezama jako su hidrofobni (nepolarni). Cistein nije esencijalna aminokiselina jer je ljudski organizam može sintetizirati.
Masti su esteri glicerola i dugolančanih karbonskih kiselina (viših masnih kiselina). Primarna uloga masti u ljudskom organizmu jest uloga energetskog izvora (iz njih se dobije dvaput više energije nego iz ugljikohidrata). Masti mogu biti zasićene ili nezasićene. Zasićene masti uglavnom su u čvrstom stanju pri sobnoj temperaturi (maslac, mast, loj) dok su nezasićene uglavnom tekućine (ulja).
Nezasićene masti obično su biljnog porijekla, iako i riblja ulja također mogu imati visok postotak nezasićenih masnih kiselina. Biljna ulja mogu se očvrsnuti hidrogenacijom, tj. adicijom vodika na dvostruke veze. Hidrirana biljna ulja su često prisutna u margarinima.
Hidrolizom masti s natrijevim hidroksidom nastaje glicerol i sapun (mješavina natrijevih soli viših masnih kiselina).
Fosilna goriva, ugljen, nafta i zemni plin, čovjek koristi kao izvor energije. Nastali su iz ostataka živih organizama i svi imaju u svom sastavu ugljik i vodik. Njihova vrijednost kao goriva temelji se na egzotermnim reakcijama oksidacije ugljika u ugljikov dioksid
i vodika u vodu
Mutagene tvari jesu tvari koje uzrokuju mutaciju, tj. promjenu u nasljednim svojstvima organizma.
Polivalentna molekula je molekula koja ima više vezujućih mjesta. Antitijela u ljudskom organizmu su primjer za njih.
Provitamini su tvari u hrani iz kojih se u organizmu stvaraju određeni vitamini, npr. karoten je provitamin vitamina A.
Pojam toksičnost široko je korišten pojam u sigurnosnom kontekstu. Koristi se u dva kontrastna smisla: da bi se opisala sposobnost neke tvari da našteti živom organizmu i da bi se upozorilo na nepovoljne efekte koje kemikalije mogu uzrokovati.
Glutaminska kiselina spada u negativno nabijene aminokiseline. To je jedna od dvije aminokiseline koje sadrže karbonsku kiselinu u pobočnom lancu. Kao i sve nabijene aminokiseline i ova kiselina se često nalazi na površini bjelančevine utječući na njenu topljivost i ionski karakter. Asparaginska i glutaminska kiselina igraju važnu ulogu u aktivnim centrima enzima. Glutaminska kiselina se često naziva i glutamat jer je pri fiziološkom pH karboksilna kiselina disocirana u svoj anionski oblik. Glutaminska kiselina nije esencijalna kiselina jer ljudski organizam svu potrebnu kiselinu može sintetizirati iz drugih aminokiselina.
Generalić, Eni. "Organic chemistry." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav
