KEMIJSKI RJEČNIK

Bronsted-Lowryeva teorija kiselina i lužina    →   Bronsted-Lowry’s acid-base theory

Brønsted-Lowryeva teorija kiselina i lužina: Kiselina je tvar koja daje proton (protondonor) a lužina je tvar koja prima proton (protonakceptor).

karamel    →   caramel

Karamel je smeđa tvar složenog kemijskog sastava, dobiva se prženjem šećera, a upotrebljava se za bojenje namirnica, u izradi bombona, likera, poslastica itd.

karbonizacija    →   carbonization

Karbonizacija nastupa kada se prirodne organske tvari poput drva, šećera ili mesa zagrijavaju bez pristupa zraka, koje pritom pocrne zbog izlučenog ugljika.

baza    →   base

Povijesno gledajući (S. Arrhenius), baze su tvari koja disocirajući u otopinama daju OH- ione, pri čemu je rezultirajući pH veći od 7. Po Brønsted-Lowryjevoj teoriji baza je tvar koja je sposobna primiti proton (proton akceptor). Da bi se neka jedinka ponašala kao baza, mora biti prisutan proton donor (kiselina).

Najopćenitiju definiciju baza jdao je G. N. Lewis koji sve kemijske vrste koje mogu dati elektronski par naziva bazom. Otopine baza nazivamo lužinama.

Tipične baze su metalni oksidi, hidroksidi i spojevi (kao amonijak) koji daju hidroksid-ione u vodenim otopinama.

baterija    →   battery

Baterija jest naprava koja pretvara kemijsku energiju u električnu. Proces na kojemu počiva rad baterije uključuje kemijske reakcije u kojima elektroni prelaze s jedne tvari na drugu, putem dvije polu-reakcije, od kojih jedna uključuje gubitak a druga dobitak elektrona. Baterija je elektrokemijski članak, podijeljen u dva polučlanak, a reakcija počinje kad se polučlanci spoje električki vodljivom stazom. Prijelaz elektrona iz jednog u drugi polučlanak odgovara električnoj struji. Svaki polučlanak sadrži i elektrodu. Elektroda koja daje elektrone u strujni krug kad se baterija izbija zove se anoda i negativni je terminal baterije. Elektroda koja, pak, prima elektrone zove se katoda i pozitivni je terminal baterije. Električni strujni krug zatvoren je elektrolitom, električki vodljivom tvari koja je smještena između elektroda i prenosi naboj između njih. U takozvanim mokrim člancima, elektrolit je tekućeg tipa a sadrži otopljene ione, čije gibanje stvara električnu struju; u suhim člancima elektrolit je čvrstog tipa - s mobilnim ionima kao nositeljima naboja, ili s ionskom otopinom unutar čvrste matrice.

Beerov zakon    →   Beer’s law

Beerov zakon (naziva se i Beer-Lambertov zakon) daje funkcijski odnos između veličine mjerene apsorpcijskom metodom (A) i veličine koja se određuje, koncentracije (c). Posljedica međudjelovanja fotona i čestica koje apsorbiraju jest smanjenje snage snopa s P_o na P. Beerov zakon može se prikazati kao

gdje je A apsorbancija na danoj valnoj duljini svjetlosti, ε je molarni apsorpcijski (ekstinkcijski) koeficijent (L mol^-1 cm^-1), svojstven svakoj molekulskoj vrsti i ovisan o valnoj duljini svjetlosti, b je duljina puta svjetlosti kroz uzorak (cm) a c je koncentracija tvari u otopini (mol L^-1).

karotenoidi    →   carotenoids

Karotenoidi su grupa prirodnih pigmenata odgovornih za žutu i narančastu boju biljki. Topljivi su u mastima.

cementacija    →   cementation

1. Cementacija željeza jest postupak za dobivanje čelika s većim sadržajem ugljika (tvrđeg) što se postiže grijanjem mekanog čelika s tvarima koje sadrže ugljika.

2. Cementacija bakra je taloženje bakra iz njegovih otopina kad im se dodaju željezne strugotine.

kemikalija    →   chemical

Pojam kemikalije označava skupni naziv za sve kemijske proizvode, odnosno tvari priređene kemijsko-tehnološkim postupcima.

benzen    →   benzene

Benzen (benzol), C₆H₆, najjednostavniji je aromatski ugljikovodik, lako hlapiva tekućina karakteristična mirisa, vrelišta 80 °C, netopljiva u vodi, topljiva u benzinu, alkoholu i eteru. Gori jako čađavim plamenom, a pomiješan sa zrakom stvara eksplozivnu smjesu. Pare su mu vrlo otrovne.

Njemački kemičar Friedrich August Kekulé je, 1865., predložio strukturu molekule benzena kao heksagonalni prsten koji se sastoji od šest atoma ugljika s naizmjeničnim jednostrukim i dvostrukim ugljik-ugljik vezama. Takva struktura kaže da bi benzen trebao biti vrlo reaktivan ali to nije slučaj. Mi danas znamo da je struktura benzena doista šesterokutna, kod koje su sve C-C veze jednake i čija se duljina nalazi između onih za jednostruku i dvostruku vezu. To je objašnjeno time da se π-orbitale susjednih ugljikovih atoma preklapaju i tvore delokaliziranu molekulsku orbitalu koja se proteže oko prstena, dajući mu dodatnu stabilnost i sukladno tomu smanjenu reaktivnost. To je razlog zašto se strukturna formula benzena predstavlja kao šesterokut s krugom u sredini koji predstavlja delokalizirane elektrone.