KEMIJSKI RJEČNIK

markiranje atoma    →   atom marking

Markiranje atoma je unošenje označenih radioaktivnih izotopa u žive organizme u svrhu ispitivanja puta, rasprostiranja ili uloge neke tvari.

aktivitet    →   activity

Aktivitet (a) je djelotvorna koncentracija neke tvari u otopinama elektrolita. U idealnoj otopini na čestice otopljene tvari djeluju samo molekule otapala, dok kod realnih otopina privlačne sile između iona u otopini rastu s povećanjem naboja iona i povećanjem njihove koncentracije, čime se smanjuje efektivna koncentracija iona u otopini. Aktivitet je jednak umnošku koeficijenta aktiviteta (f) i koncentracije (c)

Relativni aktivitet govori nam koliko je puta neka otopina aktivnija od istovrsne referentne otopine. Za standardno referentno stanje uzima se otopina tvari pri beskonačnom razrjeđenju kada je koeficijent aktiviteta jednak jedinici.

Aktivitet i koeficijent aktiviteta bezdimenzijske su veličine. Aktivitet je jednak koncentraciji tek u vrlo razrijeđenim otopinama. Za čvrste tvari uzima se da je aktivitet jednak jedinici.

zračni striping    →   air stripping

Zračni striping je proces kojim se uklanjaju hlapljivi organski zagađivači iz podzemnih voda. Voda se raspršuje na vrhu tornja napunjenog materijalom velike površine. Zrak se uvodi na dnu i iz vode koja se cijedi s vrha tornja izvlači hlapljive tvari. Zrak se s vrha tornja ispušta direktno u atmosferu ili se uvodi u sustav zračnih filtera koji iz njega uklanjaju opasne spojeve.

alkohol    →   alcohol

Alkoholi su organski spojevi koji sadrže hidroksilnu skupinu (-OH) vezanu za zasićeni ugljikov atom. Alkoholi s manjim brojem ugljikovih atoma u vodi su topljivi, zapaljivi i korisni kao organska otapala i goriva.

zemnoalkalijski metal    →   alkaline earth metal

Zemnoalkalijski metali su elementi 2. skupine periodnog sustava: berilij (Be), magnezij (Mg), kalcij (Ca), stroncij (Sr), barij (Ba) i radij (Ra). U vanjskoj ljusci imaju dva elektrona i uglavnom se pojavljuju u oksidacijskom stanju +2. Svi su metali male gustoće i vrlo reaktivni iako manje od alkalijskih metala. Reaktivnost im raste porastom atomske mase. Berilijev hidroksid je praktično netopljiv u vodi a topljivost ostalih hidroksida raste s porastom atomske mase metala. Nazvani su zemnoalkalijskim jer vodene otopine njihovih oksida ("zemlje") imaju lužnatu (alkalnu) reakciju.

temperatura samozapaljenja    →   autoignition temperature

Temperatura samozapaljenja najniža je temperatura potrebna da započne ili uzrokuje samoodrživo izgaranje neke tvari u odsutnosti iskre ili plamena. Vrijednost ovisi o upotrijebljenoj testnoj metodi.

auksokromna grupa    →   auxochrome

Auksokromne grupe (grč. rasti + boja) su organski radikali (atomske grupe) koji omogućavaju obojenim tvarima da se mogu upotrebljavati kao tehničke boje, npr. grupe -OH, -NH₂.

Avogadrova konstanta    →   Avogadro constant

Avogadrova konstanta (L ili N_A) odnos je broja jedinki (N) i količine tvari (n).

Mjerenjem difrakcije rendgenskih zraka na kristalima nađeno je da Avogadrova konstanta (L) ima vrijednost

L = (6.022 045±0.000 031)×10²³ mol^-1.

alotrop    →   allotrope

Alotropi su elementi koji se mogu javiti u dva ili više modifikacija u istom agregatnom stanju. Alotropi obično imaju različita fizikalna svojstva a često su im i kemijska svojstva različita.

Dijamant, grafit i fuleren su tri alotropske modifikacije elementa ugljika. Grafit je mekana, crna tvar koja vodi struju a dijamant je najtvrđa poznata tvar, proziran je i izolator. Ta dva alotropa ugljika razlikuju se jedan od drugoga po kristalnom obliku. Dijamant kristalizira u teseralnom a grafit u heksagonskom sustavu. Ugljikovi atomi u fulerenskoj molekuli raspoređeni su unutar peterokuta i šesterokuta i čine šuplju kuglu koja se sastoji od 60 i više ugljikovih atoma.

U nekim slučajevima alotropi su stabilni samo u određenom temperaturnom području koje je definirano temperaturom pretvorbe pri kojoj jedan alotrop prelazi u drugi. Primjerice, bijeli (metalni) kositar stabilan je ispod 13.2 °C a sivi (nemetalni) kositar stabilan je iznad 13.2 °C.

Izraz alotrop koristi se i za različite molekularne oblike nekog elementa. Elementarni kisik ima dvije alotropske modifikacije: obični kisik i kemijski aktivniji troatomni kisik - ozon.

alotropska modifikacija    →   allotropic modification

Različite tvari istog elementarnog sastava nazivamo alotropima ili alotropskim modifikacijama. U slučaju kisika imamo dvije alotropske modifikacije: "normalni" dvoatomni kisik (O₂) i troatomni kisik (O₃) ili ozon.