KEMIJSKI RJEČNIK

bitumen    →   bitumen

Bitumen (lat. zemljana smola) u širem je smislu, zajedničko ime za mješavine organskih spojeva koje se nalaze u prirodi ili nastaju pirogenim raspadom organskih tvari, sastoje se pretežno od ugljikovodika, a topljive su u ugljikovom disulfidu.

dioksin    →   dioxin

Dioksini su organski spojevi koji pripadaju u grupu polikloriranih ugljikovodika, točnije polikloriranih bifenila. Najopasniji od njih je TCDD (2,3,7,8-tetraklorodibenzo-p-dioksin) ili jednostavno dioksin. Dioksin nastaje izgaranjem mnoštva organskih tvari, često i organskih otpadaka prilikom spaljivanja otpada, a i kao nusprodukt u raznim kemijskim procesima u organskoj kemijskoj industriji. U tragovima ga je bilo u poznatoj kemikaliji Agent Orange koja se upotrebljavala u Vijetnamskom ratu za defolijaciju šuma. Također je poznat iz incidenta u Tvornici kemijskih proizvoda u Sevesu u Italiji gdje je dioksin onečistio okolinu.

Dioksini su kemijski stabilni, netopljivi u vodi, ali vrlo lako topljivi u mastima i uljima. Istraživanja potaknuta tvrdnjama da je herbicid štetio vijetnamskim veteranima i radnicima u kemijskoj industriji potvrdila su visoku toksičnost, teratogenost, kancerogenost i mutagenost dioksina. U posljednje vrijeme objavljeni su i radovi u kojima se upozorava da se i neki spojevi iz ispušnih plinova automobila ponašaju slično dioksinu.

Strukturna formula izgleda ovako:

ekstrakcija    →   extraction

Ekstrakcija je izdvajanje tvari iz homogenih smjesa na osnovi njene različite topljivosti u različitim otapalima koja se međusobno ne miješaju. Kada se otopina neke tvari dovede u kontakt s drugim otapalom otopljena tvar će se zbog različite topljivosti raspodijeliti između njih. Ekstrakcija je učinkovita i brza metoda razdvajanja i koncentriranja tvari. Ekstrakciju je bolje izvesti više puta s manjom količinom otapala.

gravimetrija    →   gravimetry

Gravimetrija je kvantitativna metoda analize koja se sastoji u tome da se tražena tvar taloženjem prevede u teško topljivi spoj, filtriranjem odijeli od otopine, ispere pogodnim sredstvom za ispiranje, filtrira, suši ili žari i na kraju važe. Iz mase taloga poznatog sastava i njegove molarne mase izračunamo količinu tražene tvari.

pigment    →   pigment

Pigmenti su tvari koje materijalu daju boju. Prirodne ili sintetske sirovine se melju u fini prah i miješaju s materijalom koji se boja. Pigmenti su različiti od materijala u kojem se upotrebljavaju i nisu u njemu topljivi.

Pigmenti su organske tvari koje daju boju biljkama i životinjama.

kvalitativna analiza    →   qualitative analysis

Kvalitativna analiza obuhvaća metode razdvajanja i dokazivanja kojima utvrđujemo od kojih je kemijskih elemenata ili spojeva sastavljena neka tvar. Kvalitativna anorganska analiza koristi se za određivanje kationa i aniona u otopini uzorka. Kationi su podijeljeni u šest skupina ovisno o topljivosti njihovih taloga sa skupnim reagensom.

zasićena otopina    →   saturated solution

Zasićena otopina je otopina koja sadrži maksimalno moguću količinu otopljene tvari. Kada je otopina zasićena, postignuto je stanje ravnoteže jer je brzina otapajnja čvrste tvari i brzina rekristalizacije ista. Količina tvari koja se može otopiti varira s temperaturom; hladne otopine obično sadrže manje otopljene tvari nego vruće otopine. Plinovi su topljiviji u hladnim nego u vrućim tekućinama.

Koncentracija tvari u takvoj zasićenoj otopini naziva se topljivošću te tvari pri danoj temperaturi.

prezasićena otopina    →   supersaturated solution

Prezasićena otopina je ona otopina koja sadrži veću količinu otopljene tvari nego što to odgovara topljivosti te tvari na danoj temperaturi. To je nestabilno stanje i već protresanjem otopine može doći do izlučivanja viška otopljene soli.

nezasićena otopina    →   unsaturated solution

Nezasićena otopina je otopina koja sadrži manje otopljene tvari nego što to odgovara topljivosti te tvari pri datoj temperaturi.

Soxhletov ekstraktor    →   Soxhlet extractor

Soxhletov ekstraktor je laboratorijska naprava za ekstrakciju tvari koje imaju nisku topljivost u pogodnom otapalu. Ime je dobila po svom izumitelju, njemačkom kemičaru Franzu von Soxhletu (1848.-1926.) koji je 1879. prvi opisao poluautomatsku metodu ekstrakcije lipida iz hrane. U Soxhletovom ekstraktoru pare otapalo se kondenziraju u komoru s uzorkom i pomoću sifona prelijevaju nazad u tikvicu. Pri svakom ciklusu otopi se dio željene komponente koja se koncentrira u tikvici. Isparavanjem otapala pod vakuumom dobije se čista tvar.