KEMIJSKI RJEČNIK

organoleptičko ispitivanje    →   organoleptic testing

Organoleptičko ispitivanje tvari ispitivanje je svojstava tvari i materijala pomoću osjetila vida, mirisa, okusa i opipa, najčešće u živežnim namirnicama.

osmometrija    →   osmometry

Osmometrija je način određivanja prosječne molekularne težine otopljene tvari mjerenjem osmotskog tlaka.

osmotski tlak    →   osmotic pressure

Osmotski tlak (Π) jest tlak potreban da se očuva osmotska ravnoteža između otopine i čistog otapala odvojenih membranom propusnom samo za otapalo. U idealnim razrijeđenim otopinama

gdje je c_B koncentracija otopljene tvari, R je molarna plinska konstanta a T je temperatura.

prenapon    →   overpotential

Prenapon (η) je razlika između teorijskog potencijala članka i njegova stvarnog potencijala koji je potreban da bi se dana tvar izlučila na elektrodi pri određenoj struji. Vrijednost ovisi o elektrodnom materijalu i o gustoći struje.

oksidans    →   oxidating agent

Oksidans je tvar koja prima elektrone i time oksidira druge tvari; oksidans se uvijek reducira u reakciji.

parfem    →   perfume

Parfemi su smjese ili alkoholne otopine prirodnih ili umjetnih hlapljivih tvari ugodna mirisa. Obično sadrže biljna eterična ulja ili njima srodne estere, etere, aldehide i ketone.

permeabilnost    →   permeability

Permeabilnost (lat. permeare, proći kroz) je prolaz ili difuzija plinova, para, tekućina ili čvrstih tvari kroz materijal bez fizikalnog ili kemijskog utjecaja na njega.

precipitat    →   precipitate

Precipitat ili talog netopljiva je čvrsta tvar nastala reakcijom u otopini. Primjerice, kada se otopina srebrovog nitrata doda u otopinu natrijeva klorida istaloži se netopljivi srebrov klorid.

kisik    →   oxygen

Kisik je 1774. godine otkrio Joseph Priestley (Engleska). Ime mu je dao Lavoisiera od grčke riječi oxys što znači oštar ili kiseo i riječi genes što znači tvoriti. To je plin bez boje i mirisa i ekstremno je reaktivan. Stvara okside sa svim ostalim elementima izuzev plemenitih plinova. Kisik je nezapaljivi plin ali podržava gorenje. Nešto je teži od zraka i dobro se otapa u vodi, topljivost mu je oko 3 % (volumna). Javlja se u dvije alotropske modifikacije, kao dvoatomna i kao troatomna molekula (ozon). I jedna i druga su jaka oksidacijska sredstva. Topljivost ozona u vodi je gotovo 50 puta veća nego topljivost dvoatomnog kisika. Kisik je najrasprostranjeniji element Zemljine kore. Skoro polovica mase je kisik, a po broju atoma je brojniji nego svi ostali elementi zajedno. Kisik se industrijski dobiva ili frakcijskom destilacijom ukapljenog zraka ili elektrolizom vode. Najčešće se upotrebljava kao oksidacijsko sredstvo.

ozon    →   ozone

Ozon je alotropska modifikacija kisika kod koje se kisik pojavljuje u molekulama koje se sastoje od tri atoma. Nastaje u atmosferi prilikom električnih pražnjenja i djelovanjem ultraljubičastih zraka.

Ozon je modrikasti plin karakterističnog mirisa. Topljivost u vodi mu je oko 50 puta veća nego kisika. Poslije fluora najjače je oksidacijsko sredstvo.