KEMIJSKI RJEČNIK

Lewisova značajka    →   Lewis number

Lewisova značajka (Le) bezdimenzijska je veličina koja se upotrebljava u mehanici fluida. Definirana je s

gdje je a toplinski difuzitet a D koeficijent difuzije tvari.

tekući kristal    →   liquid crystal

Tekući kristali su tvari u fizikalnom stanju koje je između kristalnog stanja i taline. To stanje se zove mezofaza, a nastaje pri točki taljenja. Najvažnije mezofaze su nematična, holesterična i smektična koje se razlikuju po molekulskim orijentacijama.

magnetokemija    →   magnetochemistry

Magnetokemija je grana fizikalne kemije koja proučava odnose između magnetizma i kemijske građe tvari.

hidroliza    →   hydrolysis

Hidroliza je kemijska reakcija u kojoj voda reagira s drugom tvari pri čemu nastaju dvije ili više novih tvari. To uključuje ionizaciju molekula vode kao i cijepanje spoja hidrolizom, primjerice

Primjeri su pretvaranje škroba u glukozu pomoću vode u prisutnosti odgovarajućih katalizatora i reakcije iona otopljenih soli s vodom pri čemu nastaju različiti produkti, kao na primjer kiseline, kompleksni ioni, itd.

Hidroliza je proces suprotan neutralizaciji i esterifikaciji.

idealna otopina    →   ideal solution

Idealna otopina je otopina kod koje su interakcije između molekula otopljene tvari i između otopljene tvari i otapala jednake. Idealne otopine ponašaju se u skladu s Raoultovim zakonom pri svim temperaturama i koncentracijama, a realne otopine tek pri jako velikim razrjeđenjima.

indikator    →   indicator

Indikator je tvar koja u otopini daje vidljivu promjenu (obično promjenu boje) u prisutnosti kemijske vrste. Koriste se za označavanje završetka kemijske reakcije. Indikatori se dijele prema vrstama kemijskih reakcija u kojima se primjenjuju (kiselo-lužnate, redoks, taložne, kompleksirajuće i adsorpcijske).

Kiselo-bazni indikatori su spojevi, kao npr. fenolftalein i metil oranž, koji reverzibilno mijenjaju boju ovisno o tome je li otopina kisela ili bazna. Oksidacijsko-redukcijski indikatori su tvari koje reverzibilno mijenjaju boju između svog oksidiranog i reduciranog oblika.

indij    →   indium

Indij su 1863. godine otkrili Ferdinand Reich i Hieronymus Theodor Richter (Njemačka). Ime je dobio po karakterističnoj indigoplavoj liniji u vidljivom dijelu atomskog spektra. To je srebrno bijeli metal, mekan poput voska koji je stabilan na zraku i u vodi. Topljiv je u kiselinama uz razvijanje vodika. Spojevi indija, naročito ako su u koloidnom stanju, su toksični ako se progutaju. Indij je rijedak metal koji se nigdje ne javlja u većim količinama. Dobiva se kao nusproizvod prerade sulfidnih ruda cinka, željeza i bakra. Upotrebljava se u elektronici, legura In-Cd-Ag se koristi za izradu kontrolnih šipki u nuklearnom reaktoru. Spojevi indija upotrebljavaju se za proizvodnju infracrvenih detektora.

kovkost    →   malleability

Kovkost opisuje tvar koja ima sposobnost da kovanjem ili tlačenjem poprimi novi oblik, a da pritom ne pukne.

manganometrija    →   manganometry

Manganometrija je kvantitativna oksidometrijska metoda koja se temelji na mjerenju količine otopine kalijeva permanganata (KMnO₄) utrošene za oksidaciju ispitivane tvari.

taljenje    →   melting

Taljenje je prelazak iz čvrste faze u tekuću najčešće uzrokovan zagrijavanjem čvrste tvari. Primjer je toga procesa prelazak leda u vodu. Taljenje nije isto što i otapanje.