KEMIJSKI RJEČNIK

staklo    →   glass

Staklo je krta prozirna čvrsta tvar nepravilne strukture. Pravi se taljenjem pjeska (SiO₂), sode (Na₂CO₃), vapnenca (CaCO₃) i malih količina drugih dodataka ovisno o namjeni. Koristi se za izradu prozora, ogledala, posuđa, leća, itd.

elektrolitska ćelija    →   electrolytic cell

Elektrolitska ćelija je ćelija u kojoj se električna energija pretvara u kemijsku. Kemijske reakcije se ne dešavaju spontano, već se odvijaju na račun struje koju u ćeliju šalje vanjski izvor i vrši elektrolizu. Promjena slobodne Gibbsove energije ukupnog procesa pozitivna je. Koriste se za elektrolizu tvari ili za spremanje električne energije pretvorbom u kemijsku (akumulatori).

elektron    →   electron

Elektroni su elementarne čestice s negativnim električnim nabojem od (1.602 189 2±0.000 004 6)×10^-19 C i 1/1837 mase protona, odnosno (9.109 534±0.000 047)×10^-31 kg.

Elektron je 1897. otkrio engleski fizičar J.J. Thompson (1856.-1940.). On je ustanovio da prilikom provođenja elektrike kroz veoma razrijeđene plinove u Crookesovoj cijevi nastaju nevidljive zrake koje se od katode šire u pravcu i pod čijim utjecajem mnoge tvari fluoresciraju. Te zrake, katodne zrake, sastoje se od negativno nabijenih čestica koje se mogu skrenuti djelovanjem električnog i magnetskog polja.

Elektroni u atomu smješteni su u sedam ljuski oko jezgre, a maksimalni broj elektrona u svakoj ljusci ograničen je fizikalnim zakonima (2n²). Vanjska ljuska nije uvijek popunjena: natrij ima dva elektrona u prvoj ljusci (2×1² = 2), osam u drugoj (2×2² = 8) i samo jedan u trećoj ljusci (2×3² = 18). Elektron iz vanjske ljuske može prijeći u nepopunjenu ljusku drugog elementa ostavljajući atom pozitivno nabijenim. Valentni elektroni su oni elektroni koji mogu biti zarobljeni od drugog atoma ili dijeljeni s drugim atomom.

Elektroni mogu biti izbačeni iz atoma toplinom, svjetlošću, električnom energijom ili bombardiranjem visokoenergetskim česticama. Slobodni elektroni koji se spontano emitiraju raspadom radioaktivnih jezgri nazivaju se β-česticama.

toplina atomiziranja    →   Heat of atomisation

Toplina atomiziranja ili entalpija atomiziranja jest toplina potrebna da se disocira jedan mol neke tvari na atome.

toplina izgaranja    →   heat of combustion

Toplina izgaranja ili entalpija izgaranja jest toplina koja se oslobodi kada se određena količina tvari potpuno oksidira (spali).

toplina kristalizacije    →   heat of crystallization

Toplina kristalizacije ili entalpija kristalizacije jest toplina koja se oslobodi ili apsorbira kad jedan mol tvari kristalizira iz svoje zasićene otopine.

toplina nastajanja    →   heat of formation

Toplina nastajanja ili entalpija nastajanja jest toplina koja se oslobodi ili apsorbira kada nastane jedan mol tvari iz njegovih sastavnih elemenata pri standardnim uvjetima.

toplina taljenja    →   heat of fusion

Toplina taljenja ili entalpija taljenja jest količina topline potrebna da se jedan mol čvrste tvari na temperaturi tališta prevede potpuno u tekuće agregatno stanje.

energija    →   energy

Energija (E, U) je karakteristika sustava i definirana je kao sposobnost sustava da vrši rad. Jedinica za energiju je džul (J).

Unutrašnja energija tijela zbir je potencijalne i kinetičke energije atoma i molekula koji ga sačinjavaju.

Potencijalna energija jest energija pohranjena unutar tijela ili sustava kao posljedica mjesta, oblika ili stanja (uključuje gravitacijsku, električnu, nuklearnu i kemijsku energiju).

Kinetička energija jest energija kretanja i za tijelo mase m koje ima brzinu v, iznosi mv²/2. Doprinos kinetičke energije je mnogo veći kod plinova, čije molekule imaju vrlo veliku slobodu kretanje, nego kod tekućina i čvrstih tvari.

U izoliranom sustavu energija se može pretvarati iz jednog oblika u drugi, ali ukupna energija ostaje konstantna.

enzim    →   enzyme

Enzimi su biokemijski katalizatori koji po svom sastavu spadaju u grupu globularnih (klupčastih) proteina. Enzimi su specifični katalizatori i svaki enzim katalizira jednu reakciju ili skupinu srodnih reakcija. Molekule koje sudjeluju u reakciji (supstrat) veže se na specifično aktivno mjesto na molekuli enzima stvarajući kratkoživući intermedijer: to jako, ponekad i za faktor 10²⁰ ubrzava reakciju u smjeru nastajanja produkta. Određeni enzim može sudjelovati i u sintezi i u razgradnji određene tvari.