KEMIJSKI RJEČNIK

elektron    →   electron

Elektroni su elementarne čestice s negativnim električnim nabojem od (1.602 189 2±0.000 004 6)×10^-19 C i 1/1837 mase protona, odnosno (9.109 534±0.000 047)×10^-31 kg.

Elektron je 1897. otkrio engleski fizičar J.J. Thompson (1856.-1940.). On je ustanovio da prilikom provođenja elektrike kroz veoma razrijeđene plinove u Crookesovoj cijevi nastaju nevidljive zrake koje se od katode šire u pravcu i pod čijim utjecajem mnoge tvari fluoresciraju. Te zrake, katodne zrake, sastoje se od negativno nabijenih čestica koje se mogu skrenuti djelovanjem električnog i magnetskog polja.

Elektroni u atomu smješteni su u sedam ljuski oko jezgre, a maksimalni broj elektrona u svakoj ljusci ograničen je fizikalnim zakonima (2n²). Vanjska ljuska nije uvijek popunjena: natrij ima dva elektrona u prvoj ljusci (2×1² = 2), osam u drugoj (2×2² = 8) i samo jedan u trećoj ljusci (2×3² = 18). Elektron iz vanjske ljuske može prijeći u nepopunjenu ljusku drugog elementa ostavljajući atom pozitivno nabijenim. Valentni elektroni su oni elektroni koji mogu biti zarobljeni od drugog atoma ili dijeljeni s drugim atomom.

Elektroni mogu biti izbačeni iz atoma toplinom, svjetlošću, električnom energijom ili bombardiranjem visokoenergetskim česticama. Slobodni elektroni koji se spontano emitiraju raspadom radioaktivnih jezgri nazivaju se β-česticama.

Faradayevi zakoni elektrolize    →   Faraday’s laws of electrolysis

Faradayevi zakoni elektrolize su dva zakona koja je formulirao britanski kemičar i fizičar Michael Faraday (1791.-1867.):

1. Količina tvari koja se izluči na elektrodi proporcionalna je količini naboja (Q = I·t) koja je protekla tijekom elektrolize.

gdje je z = broj elektrona koji se izmijeni u reakciji a F = Faradayeva konstanta i iznosi 96 487 C mol^-1.

2. Mase elemenata koje se izluče s istom količinom struje su direktno proporcionalnu njihovim kemijskim ekvivalentima.

Prolaskom struje od 96 487 C u prvom elektrolizeru razvit će se 1 mol Ag i 1/4 mol O₂ a u drugom 1/2 mol Cu i 1/4 mol O₂. Relevantne polureakcije su

kvant    →   quantum

Kvant je najmanja količina energije koja se može emitirati određenom frekvencijom. Energija se predaje ili prima samo u iznosima koji su cijeli broj kvanta. Energija kvanta (E) iznosi

gdje je h Planckova konstanta s vrijednošću 6.63·10^-34 J s a ν frekvencija elektromagnetskog zračenja.

jednadžba brzine reakcije    →   rate equation

Jednadžba brzine reakcije je jednadžba koja opisuje ovisnost brzine reakcije o koncentraciji reagirajućih vrsta i ima oblik

gdje su a i b obično cijeli brojevi.

redukcija    →   reduction

Redukcija je bilo koji proces u kojem se elektroni dodaju atomu. Oksidacijski broj se smanjuje, tj. postaje negativniji. Redukciju uvijek prati oksidacija redukcijskog agensa.

reforming    →   reforming

Reforming je toplinski ili katalitički proces u kojem se ugljikovodici iz nafte preraspodjeljuju kako bi se poboljšao oktanski broj benzina.

masna kiselina    →   fatty acid

Masne kiseline jesu alifatske monokarboksilne kiseline koje su karakterizirane terminalnom karboksilnom skupinom (R-COOH). Viši članovi ovog niza pojavljuju se u prirodi u obliku estera glicerola (masti) zbog čega se cijela obitelj ovih spojeva naziva masne kiseline. Prirodne masne kiseline obično su građene od 4 do 28 ugljikovih atoma u lancu (obično imaju paran broj) a mogu biti zasićene i nezasićene. Najvažnije zasićene masne kiseline jesu maslačna (C4), laurinska (C12), palmitinska (C16) i stearinska (C18). Od nezasićenih masnih kiselina najčešće se sreću oleinska, linolna i linolenska (sve imaju 18 ugljikovih atoma u lancu).

Fizikalna svojstva masnih kiselina ovise o dužini lanca, stupnju nezasićenosti i razgranatosti lanca. Kiseline s kratkim lancem jesu tekućine oštrog mirisa topljive u vodi. Porastom dužine lanca talište im raste a topljivost u vodi opada. Nezasićene masne kiseline i one s razgranatim lancem imaju niže talište.

filtar papir    →   filter paper

Kvantitativni papir za filtriranje od čiste je celuloze obrađene kloridnom i fluoridnom kiselinom. Takav papir izgara praktički bez ostatka (manje od 0.0001 g pepela). Vrsta papira označena je brojevima: kvalitativni nosi oznake 595 ili 597 a kvantitativni 589 ili 590. Ovisno o karakteru taloga upotrebljavaju se različite vrste kvantitativnog papira za filtriranje:

• crna vrpca (589¹) - 100 mL tekućine proteče za 20 s do 30 s. Upotrebljava se za filtriranje želatinoznih taloga
• bijela vrpca (589²) - 100 mL tekućine proteče za 40 s do 60 s. Upotrebljava se za filtriranje krupnozrnastih kristaliničkih taloga
• plava vrpca (589³) - 100 mL tekućine proteče za 200 s do 400 s. Upotrebljava se za filtriranje finokristaliničkih taloga.

trasuranski element    →   transuranium element

Transuranski elementi jesu elementi s atomskim brojem višim od 92 (atomski broj urana). Transuranski elementi nestabilni su i u prirodi se pojavljuju u ekstremno malim koncentracijama. Većina ih je umjetno sintetizirana.

valencija    →   valence

Valencija je naboj na ionu koji se temelji na broju elektrona prenesenih ili podijeljenih unutar određene strukture. Npr. u vodi, H₂O, kisik ima valenciju 2, a ugljik u metanu, CH₄, ima valenciju 4.