KEMIJSKI RJEČNIK

Rezultati 181–190 od 1527 za s.t.p.

plazma → plasma

Plazma je visoko ionizirani plin u kojem je naboj elektrona uravnotežen s nabojem pozitivnih iona, tako da je sustav u cjelini električno neutralan. Plazma se stvara na način da se plinovi izlažu električnom ili elektromagnetskom polju pri niskom tlaku. U proizvodnji poluvodiča koristi se za graviranje (jetkanje) i deponiranje tankog filma (ekscitirano stanje je čini vreoma reaktivnom). U svakidašnjem životu plazma se koriste za dobivanje svjetla u žaruljama, neonkama i plavim klopkama za kukce.

plastika → plastic

Plastika je materijal koji se može oblikovati primjenom topline ili tlaka. Većina se temelji na sintetičkim polimerima iako su neke produkt prirodnih tvari (kao što su derivati celuloze, ali ne i gume). Obično su lake i trajne čvrste tvari, toplinski su i električni izolatori. Ako se plastika može zagrijavanjem omekšati i ponovo oblikovati zove se termoplastika, a ako ne može - termostabilna plastika.

platina → platinum

Platinu je 1735. godine otkrio Antonio de Ulloa (Južna Amerika). Ime je dobila po španjolskoj riječi platina što znači srebro. To je sjajni, srebrno bijeli metal. Kad je čist, kovak je i savitljiv. Zajedno s iridijem i osmijem čini skupinu teških platinskih metala. Platina se na zraku, nezaštićena, može zagrijavati na bilo koju temperaturu a da ne oksidira. Otporna je na sve kiseline osim zlatotopke. Pri povišenoj temperaturi reagira s talinama alkalija. U prirodi se pojavljuje obično kao pratitelj bakarnih i nikalnih ruda, ili u aluvijalnim ležištima. Četvrtina svih platinskih metala otpada na platinu. Upotrebljava se za izradu aparatura otpornih na koroziju, za izradu nakita i električnih kontakata. Skoro četvrtina proizvodnje platine se troši na katalizatore.

plutonij → plutonium

Plutonij su 1940. godine otkrili Glenn T. Seaborg Seaborg, Edwin M. McMillan, J. W. Kennedy i A. C. Wahl (USA). Ime je dobio po planetu Plutonu. To je sintetski radioaktivni srebrni metal. Reagira s kisikom iz zraka, kiselinama i vodenom parom. Otporan je na lužine. Plutonij je visokotoksičan element i ima ekstremno nisku dopuštenu dozu izloženosti. Plutonij se pripravlja u nuklearnim reaktorima bombardiranjem urana s neutronima, odnosno radioaktivnim raspadom neptunija-239. Služi kao fisijski materijal.

polarna molekula → polar molecule

Polarne molekule su molekule kod kojih težišta pozitivnog i negativnog naboja nisu u istoj točki.

→ Preuzimanje slike visoke kvalitete

polarimetar → polarimeter

Polarimetar je aparat kojim se mjeri kut zakretanja polarizacijske svjetlosti.

→ Preuzimanje slike visoke kvalitete

polarimetrija → polarimetry

Polarimetrija je mjerenje kuta zakretanja ravnine polarizirane svjetlosti. Koristi se u analizi optički aktivnih tvari i spojeva.

→ Preuzimanje slike visoke kvalitete

polarogram → polarogram

Polarogram je graf ovisnosti jakosti struje o potencijalu u polarografskoj analizi. Iz položaja polarografskog vala u odnosu na x os (E_1/2 može se odrediti identitet tvari, a iz visine granične difuzijske struje (i_d) može se izračunati koncentracija dotične tvari.

→ Preuzimanje slike visoke kvalitete

polarografija → polarography

Polarografija je voltametrijska tehnika koja se temelji na difuzijom kontroliranom putovanju analita do površine kapajuće živine elektrode. Površina radne elektrode se stalno obnavlja kako živa istječe pa su uvjeti tijekom mjerenja reproducibilni. Depolarizacijski potencijal omogućava identifikaciju iona prisutnih u otopini, a mjerenjem difuzijske struje može se izračunati njihova koncentracija. Polarografiju je izmislio češki kemičar Jaroslav Heyrovský (1890.-1967.).

→ Preuzimanje slike visoke kvalitete

polonij → polonium

Polonij je 1898. godine otkrila Marie Curie (Poljska). Ime je dobio u čast Poljske, domovine Marie Curie-Sklodowske (1867.-1934.). To je srebrno-sivi polumetal koji jako isparava na zraku. Lako se otapa u razrijeđenim kiselinama, a slabo u lužinama. Radioaktivnim raspadom isijava plavu svjetlost. Polonij je radioaktivan. To je jaki otrov koij je izrazito radiotoksičan i kancerogen. Polonij se u prirodi javlja u uranovim rudama. Ima ga otprilike sto mikrograma na tonu rude. Nastaje kao produkt radioaktivnog raspada drugih elemenata. Raspada se uz emisiju alfa-čestica, a kako se skoro sve alfa čestice zaustavljaju na zidovima posude, dajući energiju, polonij se koristi za izradu termoelektričnih nuklearnih baterija.