KEMIJSKI RJEČNIK

periodni sustav elemenata    →   periodic table of the elements

Periodni sustav elemenata jest tablica u kojoj su svi elementi složeni na temelju fizičkih i kemijskih svojstava. Elementi su svrstani u 18 vertikalnih skupina i 7 horizontalnih perioda. Svaka skupina (kolona tablice) sadrži elemente koji imaju slična svojstva. Broj koji određuje položaj elementa u periodnom sustavu, odnosno vrstu atoma, naziva se redni ili atomski broj. Svojstva elemenata periodična su funkcija njihovog rastućeg atomskog broja. Originalna tablica, koju je predstavio 1869. ruski kemičar D. I. Mendeljejev (1834.-1907.), bila je složena po rastućim atomskim masama (uz neke iznimke).

Petrijeva zdjelica    →   Petri dish

Petrijeva zdjelica je plitka staklena ili plastična posudica ravna dna s poklopcem. Većinom se koristi u laboratoriju za uzgoj raznih kultura bakterija i drugih mikroorganizma na posebno pripravljenim hranjivim podlogama. Izumio ju je 1877. njemački bakteriolog Julius Richard Petri (1852.-1912.).

pijesak    →   sand

Pijesak se sastoji od slabo povezanih čestica usitnjenih stijena ili minerala. Veličina čestica kreće se od 0.02 mm do 2 mm. Kvarcni se pijesak upotrebljava kao sirovina za proizvodnju stakla.

pješčana filtracija    →   sand filtration

Pješčana filtracija je često korištena i vrlo robustna metoda koja služi za uklanjanje krutih čestica iz vode. Filtracijski medij sastoji se od više slojeva pijeska koji se razlikuju po veličini čestica i specifičnoj težini

piknometar    →   picnometer

Piknometar je posebna staklena tikvica koja služi za određivanje relativne gustoće tekućina. U piknometru se prvo važe poznata tekućina a nakon nje nepoznata. Zatvara se staklenim čepom probušenim kroz sredinu kako bi mogao istjecati višak tekućine.

polupropusna membrana    →   semi-permeable membrane

Polupropusna membrana je membrana kroz koju jedne vrste čestica prolaze a druge ne prolaze.

kratke periode    →   short periods

Kratke periode su druga i treća perioda, a zovu se kratke jer u svakoj ima samo po osam elemenata.

piezoelektrični efekt    →   piezoelectric effect

Piezoelektrični efekt je napon nastao između površina čvrstog dielektrika kada se ovaj podvrgne tlaku. Efekt je 1883. otkrio francuski fizičar Pierre Curie (1859.-1906.). Kada se napon primijeni na površinu piezoelektrika ovaj se mehanički deformira. Primjer primjene piezoelektričnog efekta je mikrofon.

pipeta    →   pipette

Pipete su staklene cijevi koje su na oba kraja sužene u uske otvorene cijevi. Prema izvedbi i upotrebi razlikujemo dvije vrste pipeta: prijenosne i graduirane.

Prijenosne pipete

Prijenosne (pune, trbušaste, volumetrijske) pipete upotrebljavaju se u volumetrijskoj analizi kada je potrebno točno uzeti manji volumen otopine uzorka ili reagensa. Gornja cijev prijenosne pipete ima na sebi prstenastu oznaku (marku) koja nam označava njen nazivni volumen. Oznaka temperature ima prefiks TD (to deliver) ili Ex (lat. iz) što znači da je pipeta baždarena na istjecanje ili izlijevanje tekućine. Usisavanjem (ustima, propipetom ili vodenom sisaljkom) povuče se tekućina malo iznad oznake i otvor pipete zatvori vrškom kažiprsta. Obriše se vanjska stjenka pipete i laganim popuštanjem kažiprsta tekućina se ispusti do oznake. Oznaka mora biti tangenta na donji rub meniskusa tekućine. Pipeta se prazni tako da maknemo kažiprst i pustimo da tekućina slobodno isteče, sačekamo još 15 s i na kraju lagano povučemo vrhom pipete po stjenci posude. Zabranjeno je ispuhivati pipetu.

Graduirane pipete

Graduirane pipete imaju skalu razdijeljenu na jedinice i desetinke mililitra. Zbog svog širokog vrata manje su precizne od prijenosnih pipeta i koriste se pri uzimanju volumena otopina čija točnost ne mora biti velika. Pune se kao i prijenosne a volumen se može postupno otpuštati.

planarna struktura molekule    →   planary structure

Planarna struktura molekule struktura je molekule u kojoj svi atomi u molekuli leže u istoj ravnini.