KEMIJSKI RJEČNIK

Rezultati 71–80 od 107 za napetost površine

željezo → iron

Željezo je poznato od davnih vremena (~2500. godine prije Krista). Simbol elementa dolazi od latinskog naziva za željezo - ferrum. To je sjajni, srebrni, tvrdi i krti metal. Zajedno s kobaltom i niklom čini trijadu željeza. Izložena površina brzo korodira naročito u vlažnom zraku i pri povišenoj temperaturi. Na površini se stvara crveno-smeđi oksid (hrđa). Otapa se u neoksidirajućim kiselinama. U koncentriranoj sulfatnoj i nitratnoj kiselini željezo se pasivira. Feromagnetično je sve do 768 °C. Željezo je najvažniji metal. Proizvodnja mu je veća nego svih ostalih metala zajedno. Glavne rude željeza su magnetit (Fe₃O₄), hematit (Fe₂O₃), limonit (FeOOH) i siderit (FeCO₃). Željezo se dobiva redukcijom oksida željeza koksom u visokim pećima. Kao čisti metal se malo upotrebljava već se legira s drugim metalima u razne vrste čelika, koji su osnova moderne civilizacije.

toplinska vodljivost → thermal conductivity

Toplinska vodljivost (Λ) je količina topline koja se prenese, pri standardnim uvjetima u smjeru okomitom na površinu, pri razlici temperatura od 1 K. Jedinica za toplinsku vodljivost je W·m^-1K^-1.

termionska emisija → thermionic emission

Termionska emisija je isijavanje elektrona s površine zagrijanog metala. Termionska emisija je izvor elektrona u cijevi s katodnim zrakama.

viskozitet → viscosity

Viskozitet (η) (koeficijent viskoziteta) jest otpor koji pokazuje tekućina pri kretanju kroz cijev. Eksperimentalno je to sila trenja između dvaju slojeva tekućine koji se kreću jedan pored drugog i proporcionalan je površini slojeva i razlici njihovih brzina.

mangan → manganese

Mangan je 1774. godine otkrio Johann Gahn (Švedska). Ime je dobio od latinske riječi magnes što znači magnet jer se smatralo da je piroluzit (MnO₂) - magnesia nigra vrsta magnezita. To je sivo-bijeli metal sličan željezu ali tvrđi i krtiji. Onečišćeni oblik je reaktivan. Izložena površina se oksidira. Otapa se u razrijeđenim kiselinama oslobađajući vodik. Udisanje manganova praha, para ili spojeva, naročito viših oksida može biti smrtonosno. Mangan je po rasprostranjenosti u Zemljinoj kori deseti element. U prirodi se pojavljuje u obliku manganita(Mn₂O₃·H₂O), piroluzita (MnO₂), hausmanita (Mn₃O₄), rodokrosita (MnCO₃) i psilomelana (BaMn₉O₁₆(OH)₄). Elementarni mangan se može dobiti redukcijom rude s aluminijem. Kao feromangan troši se u velikim količinama u metalurgiji. Mangan čeliku izvanredno povećava tvrdoću i otpornost na trošenje, te se od njega izrađuju željezničke tračnice i čeljusti drobilica.

mikroskop → microscope

Mikroskop je naprava koja stvara uvećanu sliku malih objekata. Optički (svjetlosni mikroskop) koristi vidljivu svjetlost i sustav leća za prikazivanje uvećane slike objekta. Tipično povećanje optičkog mikroskopa je 1500× ("1500 puta") s teoretskom granicom razlučivosti od 200 nm. Za razliku od svjetlosnih, elektronski mikroskopi koriste prolazak elektronsko snopa kroz, ili preko površine uzorka. Kako elektronski snop ima mnogo manju valnu duljinu od svjetlosti s elektronskim mikroskopom mogu se vidjeti objekti manji od 2 nm.

niobij → niobium

Niobij je 1801. godine otkrio Charles Hatchett (Engleska). Ime je dobio po Tantalovoj kćeri Niobi iz grčke mitologije zbog velikih teškoća kod njegovog izdvajanja. Nazivan je još i kolumbij. To je srebrni, blistavi mekani metal čija se izložena površina prevuče se oksidnim filmom. Oksidira se kada se zagrije iznad 200 °C. U prirodi ga ima kao i nikla a javlja se zajedno s tantalom u rudama tantalitu, niobitu ili kolumbitu ((Fe, Mn)[(Nb, Ta)O₃]₂). Upotrebljava se za proizvodnju specijalnih antikorozivnih čelika, za izradu elektroda za elektrozavarivanje.

val → wave

Val je oscilirajući pokret koji se kreće od izvora nekog poremećaja (valovi na površini bježe od mjesta gdje je oblutak upao u jezero). Valovi šalju energiju poremećaja od svog izvora.

veber → weber

Veber (Wb) je izvedena SI jedinica magnetskog toka. Definiran je kao tok polja magnetske indukcije jedan tesla kroz plohu, okomitu na smjer polja, površine jednog četvornog metra (Wb = V·s). Ime je dobila u čast njemačkog znanstvenika W.E. Webera (1804.-1891.).

težina → weight

Težina je umnožak mase i gravitacijskog ubrzanja. Za razliku od mase, težina nije ista na svim točkama Zemljine površine jer gravitacijsko ubrzanje ovisi o nadmorskoj visini i zemljopisnoj širini.

Citiranje ove stranice:

Generalić, Eni. "Napetost površine." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.