KEMIJSKI RJEČNIK

crno tijelo    →   blackbody

Idealno crno tijelo je teorijski objekt koji apsorbira sve zračenje koje padne na njegovu površinu (ništa ne reflektira) i emitira ga u obliku toplinskog zračenja.

blanširanje    →   blanching

1. Blanširanje je toplinska obrada prehrambenih proizvoda kojom se djelomično ili potpuno deaktiviraju prisutni enzimi prije zamrzavanja.

2. Blanširanje je postupak čišćenja metalnog novca pri čemu se površinski sloj bakrova(II) oksida uklanja uranjanjem u vruću razrijeđenu sumpornu kiselinu (w(H₂SO₄) = 10 %).

atmosfera    →   atmosphere

1. Atmosfera je stupac zraka koji se pruža nekoliko stotina kilometara iznad površine Zemlje. Gustoća zraka smanjuje se s visinom. Atmosfera se sastoji od 78 % dušika, 21 % kisika i 0.9 % argona. Ostatak (0.1 %) čine ozon, vodena para, ugljikov dioksid, metan, helij i neon. Atmosfera je podijeljena u različita područja. Dva najniža sloja, troposfera (sloj najbliži Zemljinoj površini) i stratosfera, sadrže više od 99 % svih molekula u atmosferi.

2. Standardna atmosfera (atm) je zastarjela jedinica za tlak koja je jednaka tlaku zraka mjerenom kod srednje razine mora.

1 atm = 101 325 Pa

Tehnička atmosfera (at) je stara jedinica za tlak iz MKpS sustava.

1 at = 98 066.5 Pa

1 atm = 1.033 227 453 at

biokapacitet    →   biocapacity

Biokapacitet (ili biološki kapacitet) je sposobnost ekosustava za proizvodnju korisnih bioloških materijala i apsorpciju ljudskom aktivnošću stvorenog ugljikovog dioksida, upotrebom trenutačnih shema upravljanja i tehnologije ekstrakcije. Korisni biološki materijali su oni koji se upotrebljavaju u ljudskoj ekonomiji (što se smatra korisnim može se mijenjati iz godine u godinu). Biokapacitet nekog područja izračunava se množenjem stvarnog fizičkog područje s faktorom prinosa i odgovarajućim faktorom ekvivalencije.

Faktor prinosa je faktor koji račune razlike u produktivnosti koju pojedine zemlje ostvaruju na određenom tipu tla. Svaka zemlja svake godine daje faktor prinosa za oranice, pašnjake, šume i ribarstvo.

Faktor ekvivalencije temelji se na produktivnosti i on pretvara određeni tip tla u univerzalnu jedinicu za biološki produktivne površine, globalni hektar (gha).

zračenje crnog tijela    →   blackbody radiation

Zračenje crnog tijela jest zračenje emitirano s idealnog crnog tijela, tj. tijela koje apsorbira sve zračenje koje padne na njegovu površinu. Osnovni zakon koji opisuje zračenje crnog tijela je Planckov zakon zračenja koji daje intenzitet emitiranog zračenja idealnog crnog tijela po jedinici površine u određenom smjeru kao funkciju valne duljine za određenu temperaturu. Planckov zakon može se prikazati slijedećom jednadžbom

gdje je λ valna duljina, h je Planckova konstanta, c je brzina svjetlosti, k je Boltzmannova konstanta i T je temperatura.

Brinellova tvrdoća    →   Brinell hardness

Brinellova tvrdoća je tvrdoća neke kovine određena metodom švedskog inženjera Johana Brinella (1849.-1925.), utiskivanjem čelične kuglice od 10 mm promjera silom od 300 N do 30 000 N na ravnu površinu ispitivanog materijala. Odnos sile i površine nastale udubine daje nam tvrdoću po Brinellu.

kalcij    →   calcium

Kalcij je 1808. godine otkrio Sir Humphry Davy (Engleska). Ime je dobio po latinskom nazivu za vapno - calix. To je mekani, srebrno bijeli metal čija se izložena površina prekrije slojem oksida i nitrida. Reagira s vodom i kisikom. U prirodi se uvijek nalazi u obliku spojeva. Kao vapnenac (CaCO₃) čini čitave planine, a vrlo rašireni mineral je i sadra ili gips (CaSO₄·2H₂O). U metalurgiji se upotrebljava za dezoksidaciju bakra i berilija, i za legiranje olova.

ugljik    →   carbon

Ugljik je poznat od davnih vremena. Ime mu potječe od latinskog naziva za ugljen - carbo. Lako izgara u prisustvu oksidansa. Javlja se u više alotropskih modifikacije, kao amorfni, grafit, dijamant i fulleren. Prirodni amorfni ugljik su razne vrste ugljena, koks i čađa. Grafit je crna, klizava krutina bez mirisa, visokog tališta i dobre električne vodljivosti. Ne tali se već sublimira na 3825 °C. Najviše se upotrebljava za proizvodnju elektroda. Dijamant je prozirna ili obojena, ekstremno tvrda krutina visokog indeksa loma. Ne vodi električnu struju a upotrebljava se kao drago kamenje i za izradu bušilica i bruseva. Četvrta alotropska modifikacija ugljika, fullerene (sačinjavaju je 60 ili 70 atoma vezanih zajedno), otkrivena je 1969. godine sublimacijom pirolitičkog grafita na niskom tlaku. U zraku dolazi kao CO₂ a u stijenama kao karbonat. U prirodi se nalazi u velikim količinama kao mineralni ugljen, nastao procesom pougljenjivanja. Suhom destilacijom ugljena proizvodi se koks. Koks se upotrebljava kao redukcijsko sredstvo u metalurgiji, naročito pri proizvodnji željeza. Čađa se upotrebljava kao boja i kao punilo u proizvodnji automobilskih guma. Aktivni ugljen ima veliku površinu i upotrebljava se kao adsorbens.

Carnotov kružni proces    →   Carnot cycle

Francuski fizičar Nicolas Léonard Sadi Carnot (1796.-1832.) opisao je 1824. kružni proces pri kojem se prijelazom topline iz toplijeg spremnika u hladniji spremnik dobiva maksimalni rad. Carnotov kružni proces sastoji se od četiri povratljiva parcijalna procesa

1-2: Izotermna ekspanzija na temperaturi T₁ uz dovođenje topline Q_H.

2-3: Adijabatska ekspanzija do temperature T₂.

3-4: Izotermna kompresija na temperaturi T₂ uz odvođenje topline Q_C.

4-1: Adijabatska kompresija nazad do temperature T₁.

Izvršeni rad jednak je zbroju izvršenih radova parcijalnih procesa, a prikazan je osjenčanom površinom ograničenom krivuljama koje prikazuju promjene stanja.

kemisorpcija    →   chemisorption

Kemisorpcija je apsorpcija plinovitih ili otopljenih tvari na površini čiste tvari pri čemu dolazi do stvaranja kemijskih veza.