KEMIJSKI RJEČNIK

adsorbent    →   adsorbent

Adsorbent je tvar na čiju se površinu adsorbira neka tvar.

adsorpcija    →   adsorption

Adsorpcija je pojava da se na graničnoj površini između dviju faza (površini čvrstog tijela okruženog tekućinom ili plinom) nakuplja neka tvar u koncentraciji većoj nego što vlada u unutrašnjosti susjednih faza. Tvar na kojoj se vrši adsorpcija naziva se adsorbens. Za dobre adsorbense karakteristično je da imaju vrlo veliku površinu.

zračni striping    →   air stripping

Zračni striping je proces kojim se uklanjaju hlapljivi organski zagađivači iz podzemnih voda. Voda se raspršuje na vrhu tornja napunjenog materijalom velike površine. Zrak se uvodi na dnu i iz vode koja se cijedi s vrha tornja izvlači hlapljive tvari. Zrak se s vrha tornja ispušta direktno u atmosferu ili se uvodi u sustav zračnih filtera koji iz njega uklanjaju opasne spojeve.

Allihnovo hladilo    →   Allihn condenser

Allihnovo ili kuglasto hladilo (kondenzator) služi za hlađenje i kondenziranje para. Sastoji se od vanjske cijevi kroz koju protječe voda i unutarnje staklene cijevi proširene u niz povezanih kugli čime se povećava površina za izmjenu topline s rashladnom vodom. Ime je dobilo po svom izumitelju, njemačkom kemičaru Felixu Richardu Allihnu (1854.-1915.).

ar    →   are

Ar (a) je iznimno dopuštena jedinica izvan SI i jednaka je 100 m². Upotrebljava se samo za površinu zemljišta.

atmosferski tlak    →   atmospheric pressure

Atmosferski tlak je tlak kojeg izaziva težina zraka iznad bilo kojeg dijela zemljine površine. Na razini mora atmosfera drži stupac žive od 760 mm. Povećanjem visine atmosferski tlak opada. Standardna vrijednost atmosferskog tlaka na razini mora u SI jedinicama iznosi 101 325 Pa.

barijerni film    →   barrier film

Barijerni film je tanki kontinuirani neporozni električno nevodljivi sloj na metalnoj površini, obično oksidnog sastava.

aluminij    →   aluminium

Aluminij je 1827. godine otkrio Friedrich Wöhler (Njemačka). Ime mu dolazi od latinske riječi alumen koja je označavala alaune (stipse). To je tvrdi, srebrno bijeli metal koji dobro vodi električnu struju. Može se valjanjem razvući u tanku foliju. Otporan je prema oksidaciji na zraku, u vodi i u oksidirajućim kiselinama, zbog stvaranja sloja zaštitnog oksida na površini. Aluminij može reducirati većinu metala iz njihovog oksida (aluminotermijski postupak). Po rasprostranjenosti u Zemljinoj kori, aluminij je treći element, odmah iza kisika i silicija. Iako ima mnogo minerala koji sadrže aluminij, industrijski se dobiva samo iz boksita (Al₂O₃·xH₂O) i kriolita (3NaF·AlF₃). Upotrebljava se za proizvodnju laganih legura (duraluminij), električnih vodova i izradu posuđa u kućanstvu.

arginin    →   arginine

Arginin je jedna od najrjeđih aminokiselina u proteinima. To je električki nabijena aminokiselina s pobočnim lancem i kao sve nabijene kiseline smješta se uglavnom na površinu bjelančevina čineći ih topivijim. Arginin je dobro dizajniran da veže fosfatni anion pa se često može naći u aktivnim centrima bjelančevina koji vezuju fosforirane supstrate. Kao kation, zajedno s lizinom, arginin igra važnu ulogu u održavanju ravnoteže naboja bjelančevina. Iako se smatra za esencijalnu aminokiselinu (mora se unositi hranom) to vrijedi samo kod mladih u razvoju.

• Kratice: Arg, R
• IUPAC ime: 2-amino-5-(diaminometilidenamino)pentanska kiselina
• Molekularna formula: C₆H₁₄N₄O₂
• Molekularna masa: 174.20 g/mol

asparaginska kiselina    →   aspartic acid

Asparaginska kiselina spada u negativno nabijene aminokiseline s kiselim pobočnim lancem. Kao i sve nabijene aminokiseline i ova kiselina se često može naći na površini bjelančevine utječući na topljivost i ionski karakter bjelančevine. Asparaginska i glutaminska kiselina igraju važnu ulogu u aktivnim centrima enzima. Asparaginske kiselina (ponekad se naziva i aspartat što ovisi o pH otopine) nije esencijalna aminokiselina u sisavaca jer se može dobiti transaminacijom iz oksaloacetata.

• Kratice: Asp, D
• IUPAC ime: 2-aminobutanska dikiselina
• Molekularna formula: C₄H₇NO₄
• Molekularna masa: 133.10 g/mol