Masne kiseline jesu alifatske monokarboksilne kiseline koje su karakterizirane terminalnom karboksilnom skupinom (R-COOH). Viši članovi ovog niza pojavljuju se u prirodi u obliku estera glicerola (masti) zbog čega se cijela obitelj ovih spojeva naziva masne kiseline. Prirodne masne kiseline obično su građene od 4 do 28 ugljikovih atoma u lancu (obično imaju paran broj) a mogu biti zasićene i nezasićene. Najvažnije zasićene masne kiseline jesu maslačna (C4), laurinska (C12), palmitinska (C16) i stearinska (C18). Od nezasićenih masnih kiselina najčešće se sreću oleinska, linolna i linolenska (sve imaju 18 ugljikovih atoma u lancu).
Fizikalna svojstva masnih kiselina ovise o dužini lanca, stupnju nezasićenosti i razgranatosti lanca. Kiseline s kratkim lancem jesu tekućine oštrog mirisa topljive u vodi. Porastom dužine lanca talište im raste a topljivost u vodi opada. Nezasićene masne kiseline i one s razgranatim lancem imaju niže talište.
Lipofilnost je svojstvo nekih spojeva da se lako otapaju u uljima i mastima.
Petroleter je naftna frakcija koja sadrži C5 i C6 ugljikovodike. Vrelište mu je u rasponu od 35 °C do 60 °C i lako je zapaljiv. Obično se upotrijebljava kao otapalo za masti i smole.
Nepolarne molekule su molekule kod kojih ne dolazi do razdvajanja naboja, tako da ne postoji pozitivni i negativni kraj molekule. Primjerice Cl2 je nepolarna molekula (jer je sastavljena od istih atoma), CH4 je također nepolarna molekula (zbog svoje simetrije). Nepolarne molekule ne otapaju se u vodi jer ne mogu stvarati vodikove veze (hidrofobne su) ali se otapaju u lipidima i mastima (lipofilne su).
Fosfor je 1669. godine otkrio Hennig Brandt (Njemačka). Ime mu dolazi od grčke riječi phosphoros što znači donošenje (rađanje) svjetlosti. Fosfor se javlja u tri alotropske modifikacije. Bijeli fosfor je bijela do žuta mekana voštana krutina s nagrizajućim parama koja se ne otapa u vodi ali se otapa u mastima i uljima. Na zraku se sam od sebe zapali. Mekan je a u mraku svjetluca. Crveni fosfor je stabilan i netopljiv u svim otapalima. Crni fosfor je vrlo postojana krutina metalnog sjaja. Crveni fosfor nije otrovan, dok je bijeli vrlo otrovan. Udisanje njegovih para je, i u vrlo malim količinama, smrtonosno. U dodiru s kožom izaziva duboke opekline koje teško zarastaju. U prirodi se najčešće javlja u mineralima fosforitu (Ca3(PO4)2) i apatitu (3Ca3(PO4)2·Ca(ClF)2). Dobiva se iz fosforita prženjem s kvarcnim pijeskom i ugljenom u električnim pećima. Bijeli fosfor se upotrebljava kao otrov za štakore, a crveni u industriji šibica.
Trioli su organski spojevi koji sadrže tri hidroksilne skupine. Najjednostavniji triol jest 1,2,3-propantriol, CH2(OH)CH(OH)CH2(OH), koji je također poznat pod nazivom glicerol (grčki glykys što znači slatko) ili glicerin. Glicerol se u komercijalne svrhe proizvodi hidrolizom masti.
Glicerol je sporedni produkt u proizvodnji sapuna.
Trigliceridi su esteri glicerola i tri masne kiseline. Oni su glavni sastojak biljnih ulja i životinjskih masti. Masne kiseline vezane za glicerol mogu biti iste ili različite. Prirodne masne kiseline u biljkama i životinjama biosintetiziraju se iz acetil CoA i imaju parni broj ugljikovih atoma (obično od 16 do 20 C-atoma).
Generalić, Eni. "Masti." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav
